Od jeseni počinje certifikacija hrane u BiH, hrana koja ne sadrži GMO bit će označena
Nadležne institucije u BiH tvrde da su preduzele aktivnosti kako bi se odgovorilo na potrebe i želje potrošača za jasnom informacijom o proizvodu, te smjernica za utvrđivanje procesa proizvodnje i obilježavanja hrane proizvedene bez GMO.
Da bi hrana nosila oznaku "GMO free" ili drugu oznaku koja to implicira, za prehranu, aditive ili pomoćna sredstva u preradi hrane ne mogu se koristiti GMO i proizvodi koji nastanu iz ili od GMO.
BiH je prva od 14 zemalja uključenih u tzv. Dunav soja inicijativu koja je uspostavila standard za praćenje proizvodnje, kontrolu i sistem označavanja proizvoda sa oznakom "GMO free".
Zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH Dragan Brenjo kaže da su zemlje dunavske regije prije tri godine krenule u proces ujednačavanja i donošenja zajedničkog standarda za označavanje hrane bez GMO-a.
"Sva istraživanja su pokazala da potrošači u BiH ne žele da jedu hranu koja sadrži GMO. Donošenjem standarda koje su pretvorene u konkretne smjernice i objavljene na web stranici Agencije za sigurnost hrane mi smo napravili proceduru na koji način se označavaju i certificiraju, te kako se vrši inspekcijski nadzor za proizvođače i proizvode koji žele da nose tu oznaku", rekao je Brenjo.
Brenjo se nada da će kompanije iz prehrambene industrije prepoznati važnost ove oznake i krenuti u proces certificiranja, s obzirom na svu štetnost hrane koja sadrži GMO, prije svega onu animalnog porijekla.
"U BiH ne postoj način da saznamo da li su meso, mlijeko i jaja, odnosno proizvodi dobijeni od životinja koje su hranjenje Sa hranom koja sadrži GMO, Donošenjem ovih smjernica to bi trebalo biti promijenjeno", optimističan je Brenjo.
Pomoćnik ministra poljoprivrede RS Boris Pašalić kaže da je proces usaglašavanja standarda i smjernica pri kraju, te da se uskoro može ući u proces certifikacije.
"Ne bi imalo smisla usvajati zajedničke standarde i donositi smjernice koje nećemo primijeniti, sve ovo što je urađeno je sa ciljem zaštite potrošača, jer znamo kolika je štetnost GMO u hrani. Već imamo dosta proizvođača koji su zainteresovani za čitav proces, recimo oni koji imaju svoju proizvodnju stočne hrane, korist je obostrana, i onih koji prodaju i onih koji kupuju takav proizvod, makar cijena bila i nešto veća u odnosu na konvencionalne proizvode", naglasio je Pašalić.
Helmuth Gaugitsch iz Austrijske agencije za zaštitu životne sredine, ekspertskog tijela zaduženog za poljoprivredu, šumarstvo i GMO, kaže da u toj državi sve više raste svijest o značaju konzumiranja zdrave hrane, odnosno "GMO free" hrane.
"U našim prodavnicama i supermarketima imamo preko 2.400 prehrambenih artikala koji su proizvedeni bez GMO, naši proizvođači su vrlo zadovoljni što mogu da koriste te proizvode. Hrana proizvedena organski, odnosno bez GMO, mnogo je kvalitetnija i to je velika prednost koju potrošači u Austriji i drugim zemljama EU uživaju", naveo je Gaugitsch.
Od jeseni se očekuje da proizvođači u BiH mogu ući u proces certifikacije, ali on nije obavezujući. Samo oni koji žele da na svojim proizvodima označe da je hrana bez GMO moraju ući u ovaj sistem.
Trenutno se radi na jedinstvenom regionalnom logotipu kako bi potrošači lako, preko slikovnog simbola, mogli da prepoznaju hranu koja ne sadrži GMO.
Po zakonskim regulama u BiH ne smije biti hrane koja sadrži GMO. Međutim, problem je tzv.proteinska zavisnost, budući da BiH, kao ni većina Evrope, nije proteinski samoodrživa, te zbog toga uvozi velike količine soje iz Južne i Sjeverne Amerike, a poznato je da soja sadrži ogromne količine GMO, čak i do 80 posto.
