Od komuniste do četnika: Sud u Haagu danas će Vojislavu Šešelju izreći presudu za ratne zločine
Tužilaštvo Haškog tribunala podiglo je optužnicu protiv Vojislava Šešelja 14. februara 2003. godine za najteže oblike ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti nad bošnjačkim, hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom u BiH, Hrvatskoj i dijelu Vojvodine. Zločini za koje se tereti podrazumijevaju ubistva, progone, deportaciju, zastrašivanje, mučenja, silovanje i druge oblike zločina na vjerskoj, rasnoj i nacionalnoj osnovi.
Dobrovoljna predaja
Deset dana nakon podizanja optužnice Šešelj se sam predao Haškom tribunalu 24. februara 2003. godine, kada je i započeo jedan od najkontroverznijih sudskih procesa, koji su u režiji četničkog vojvode Šešelja obilježili brojni prekidi, sporedni procesi, odgađanja, štrajkovi, bojkotiranja i još mnogo toga, što je inače neuobičajno u sudskoj praksi. Prvobitna optužnica protiv Vojislava Šešelja sastoji se od osam tačaka za zločine protiv čovječnosti i šest tačaka za kršenje zakona i običaja ratovanja. Ona je mijenjana još dva puta, tako da je određeni broj tačaka iz optužnice izbrisan. U konačnoj verziji optužnice Šešelj se tereti u tri tačke za zločine protiv čovječnosti i šest tačaka za kršenje zakona i običaja ratovanja.
Glavni sudski postupak protiv Šešelja okončan je u martu 2012. godine, a zbog njegovog zdravstvenog stanja prošle godine je pušten na slobodu, od kada se nalazi u Beogradu, gdje će danas dočekati izricanje presude.
Neobjašnjiv prelaz od komuniste do radikalnog nacionaliste
Vojislav Šešelj rođen je u Sarajevu 1954. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Fakultetsku diplomu stekao je 1976, zvanje magistra 1978, a zvanje doktora nauka 1979. godine. Od 1981. do 1984, predavao je političke nauke kao asistent na Univerzitetu Sarajevo.
Tokom studija bio je veliki zagovornik komunizma, ali je početkom 1980-tih godina počeo "koketirati s nacionalizmom", da bi 1984. godine bio osuđen na osam godina zatvora zbog "kontrarevolucionarnih aktivnosti". Iz zatvora je izašao 1986. godine.
Početkom 1990-tih proglašen je četničkim vojvodom, a u junu 1990. godine Vojislav Šešelj je osnovao "Srpski narodni pokret obnove", koji je kasnije preimenovan u "Srpski četnički pokret". Vlasti SFRJ-a su nakon izbora u decembru 1990. godine zabranile djelovanje Srpskog četničkog pokreta.
Dana 23. februara 1991. godine Vojislav Šešelj je izabran za predsjednika novoosnovane Srpske radikalne stranke, a u junu 1991, izabran je za poslanika u Skupštini Republike Srbije. U gotovo svakodnevnim demonstracijama i izbornim kampanjama pozivao je na jedinstvo Srba i rat protiv "historijskih neprijatelja", tj. hrvatskog, muslimanskog i albanskog stanovništva na teritoriji bivše Jugoslavije.
U BiH počinio zločine na području Sarajeva, Zvornika, Mostara, Nevesinja...
Vojislav Šešelj je, prema optužnici, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je imao za cilj trajno i nasilno uklanjanje većine hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva sa oko trećine teritorije Hrvatske, velikog dijela Bosne i Hercegovine i dijelova Vojvodine, kako bi ta područja postala dio nove države u kojoj dominiraju Srbi.
Ovaj udruženi zločinački poduhvat je nastao prije 1. augusta 1991. godine i trajao je najmanje do decembra 1995. godine. Šešelj snosi individualnu krivičnu odgovornost za zločine koji su bili dio rasprostranjenog ili sistematskog napada na hrvatsko, muslimansko i drugo nesrpsko stanovništvo na području BiH, Hrvatske i Vojvodine.
Šešelj je kao predsjednik SRS propagirao ujedinjenje "svih srpskih zemalja" u homogenu srpsku državu. On je učestvovao u regrutovanju, formiranju, finansiranju, snabdijevanju, podršci i usmjeravanju srpskih dobrovoljačkih jedinica povezanih sa SRS-om i to jedinica četnika i tzv. "šešeljevaca".
Haški tribunal tereti Šešelja za zločine na području Bosanskog Šamca, Zvornika, pet opština poznatih pod imenom "šire područje Sarajeva" (Ilijaš, Vogošća, Novo Sarajevo, Ilidža i Rajlovac), Bijeljinu, Mostar, Nevesinje i Brčko.
U Hrvatskoj su ta područja obuhvatala oblasti koje su srpske vlasti nazivale "SAO Krajina" (odnosno Srpska autonomna oblast Krajina), "SAO Zapadna Slavonija" i "SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem" (poslije 19. decembra 1991, "SAO Krajina" se pojavljuje pod nazivom RSK (Republika Srpska Krajina), a dana 26. februara 1992 SAO Zapadna Slavonija.
Šešelj se smatra odgovornim za ubistva 255 osoba na Ovčari kod Vukovara, u okolini Sarajeva 56 osoba, Mostaru 106, Nevesinju 53, Zvorniku 340 osoba, te za pritvaranje civila u logore, mučenje, držanje logoraša u nehumanim uslovima i premlaćivanje.
Od suđenja napravio cirkus
Još prije odlaska u Hag, Šešelj je odlučio da će od suda praviti cirkus. Odlučio je da se brani sam, ali mu je naknadno nametnut pravni savjetnik, kojeg je Šešelj uporno odbijao. Sudski proces počeo je odugovlačiti teatralnim nastupima tražeći da mu se prevode hrvatske riječi, a od tužilaca i sudija tražio je da nose civilnu odjeću, ističući da ga crvene, crne i bijele boje podsjećaju na "inkvizitore katoličke crkve".
Pored glavnog sudskog procesa, Haški tribunal je protiv Šešelja pokrenuo još tri paralelna postupka zbog nepoštivanja suda, a u jednom je osuđen na 15 mjeseci zatvora. Otkrivao je identitet zaštićenih svjedoka, vrijeđao sudsko vijeće, tražio odštetu i žalio se na zdravstvene probleme, zbog čega je prošle godine i pušten na slobodu do izricanja presude.
Današnje izricanje presude Šešelju bit će presedan jer će presuda biti izrečena videolinkom, a lider radikala u Srbiji je nekoliko puta poručio da se ne namjerava vratiti u Hag, bez obzira kako presuda glasila.
Indeks zagađenosti zraka u Sarajevu ne prestaje rasti, ništa se ne vidi od magle i smoga
Real Madrid je prvak svijeta! Mbappe i društvo u finalu razbili meksičku Pachucu
