Prisutnima se obratio predsjednik Znanstvenog odbora akademik Slavo Kukić koji se osvrnuo na izbore u Mostaru koji bi trebali biti održani 20. decembra te je tom prilikom izjavio kako građani Mostara imaju mnogo motiva da izađu na izbore.
"Građani Mostara imaju masu razloga da izađu na izbore i da okrenu leđa onima koji su na vlasti 25 godina. Jedan od razloga vezan je za činjenicu da su oni koji upravljaju Mostarom posljednjih 12 godina uzeli građanima temeljno ljudsko pravo, da glasaju. Ako se detaljnije pogleda to kršenje temeljnih prava, onda će se vidjeti da iza toga stoji pokušaj da se skriju kriminogene radnje vladajućih struktura. Pogledajte šta se događa s Aluminijem, šta se desilo sa Sokolom i Hepokom i drugim privrednim simbolima, a koji su žrtva interesa pojedinaca", izjavio je Kukić.
Također, Kukić je istakao kako bi građane Mostara mogao motivirati i izborni rezultat u drugim većim gradovima Bosne i Hercegovine kao dokaz da se neke stvari ipak mogu promijeniti.
Osvrnuo se i na dolazak ruskog zvaničnika Sergeja Lavrova.
Svaka posjeta je dobra jer ih mi nemamo mnogo, posebno kada je riječ o svjetskim silama, pa tako i posjeta Lavrova. Naravno, drugo je pitanje koji su njegovi motivi da dođe u Bosnu i Hercegovinu. Rusija čini sve da zadrži kontrolu na ovim prostorima. Je li to jasno zapadnim zemljama, nisam siguran, ali bi im svakako trebao biti signal da moraju biti aktivniji na ovom prostoru", rekao je Kukić.
Nakon Kukića prisutnima se obratio i ekonomista Aleksa Milojević koji je govorio o monetarnoj potčinjenosti Bosne i Hercegovine.
"Osnovna teza mog rada je da smo mi ekonomski potčinjeni EU i da je valutni odbor kolonijalna institucija te da trpimo ogromne posljedice zbog toga. Zarobljeni smo stranim novcem. Sav naš novac je odnesen u inostranstvo i tamo stoji na prosječnoj kamati od 0,25%. Naša privreda je prisutna privatnim novcem. Logika privatnog novca nije da pomaže privredu. Mi smo jedna zarobljena ekonomija te se kod nas provodi monetarni kolonijalizam" istakao je Milojević te dodao kako mi nemamo vlast koja će se boriti protiv ekonomske hegemonije.
Akademik Mirko Pejanović istakao je kako je Bosna i Hercegovina imala uspješan evropski put sve do 2008. godine kada su se počele dešavati političke i ekonomske krize.
"Uz primjenu bonskih ovlasti koje je imao visoki predstavnik, izvodile su se mnoge reforme. Proces integracija u EU išao je uspješno do 2008. godine i tada je došlo do zastoja koji i danas traje. Prije svega zbog ekonomske krize, ali i zbog krize političkog upravljanja i jačanja secesionističkog nacionalizma u Republici Srpskoj", kaže Pejanović.
Ipak, kako ističe Pejanović, i dalje postoji mogućnost da dođe do poboljšanja situacije.
"Moguć je preokret u BiH. Prvo i osnovno, treba doći do promjene strategije međunarodne zajednice koja svoje djelovanje mora pojačati i to na modelu koordinacije Evropske unije i SAD-a. Potrebno je uspostaviti zajedničku agendu reformi koje će se realizovati u periodu od 10 godina kako bi BiH mogla biti pozvana u članstvo EU. Ukoliko ne dođe do ubrzanja integracija, onda slijedi jačanje geopolitičkih sila koje ne pripadaju ovom prostoru", zaključio je Pejanović.
