Osim Dejtonskog sporazuma, iz arhiva institucija BiH nestajali brojni važni dokumenti
Iz MUP-a RS nisu mogli davati nikakve detaljnije informacije o sinoćnjoj policijskoj akciji, ističući kako će se entitetska policija o kompletnom slučaju oglasiti saopćenjem za javnost.
Priča o nestanku bosanskohercegovačkog primjerka Dejtonskog mirovnog sporazuma postala je aktuelna 2008. godine kada je iz Arhiva Predsjedništva BiH u Sarajevu nestao originalni dokument. Ustvari, tačnije bi bilo reći da je početkom 2008. Predsjedništvo BiH ustanovilo da se u arhivu ne nalazi original Dejtonskog sporazuma, a tačno vrijeme i okolnosti nestanka i danas su nepoznati.
Naime, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je na sjednici Predsjedništva upozorio da je iz arhiva nestao originalni primjerak Dejtonskog sporazuma.
Komšićevo otkriće izazvalo je veliko uzbuđenje jer se znalo da je Alija Izetbegović nakon povratka iz Amerike lično u Sarajevo donio originalni primjerak Dejtonskog sporazuma, a 13 godina nakon toga odjednom više niko nije znao gdje je završio dokument od nedvojbene historijske vrijednosti.
Bosanskohercegovački ili srbijanski Dejtonski mirovni sporazum
Kada su Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman potkraj 1995. potpisivali Dejtonski sporazum, vjerovatno im nije bilo na kraj pameti da će njihovi nasljednici izgubiti taj važan dokument. A baš to se desilo u Sarajevu i Beogradu. Zbog toga ostaje nejasno da li je pronađeni originalni dokument Dejtonskog mirovnog sporazuma bosanskohercegovački ili srbijanski.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je krajem 2009. usvojio zaključak kojim se Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova obavezuju da u najkraćem mogućem roku od Francuske, kao depozitara Dejtonskog mirovnog sporazuma, pribave i stave na raspolaganje Parlamentarnoj skupštini BiH izvorni tekst ili ovjerenu kopiju Sporazuma.
Inače, u svijetu pored bh. i srbijanskog postoji još šest primjeraka Dejtonskog sporazuma i to hrvatski, američki, njemački, francuski, ruski i britanski, a svi su izvorno napisani na engleskom jeziku.
Dejtonski mirovni sporazum nije jedini međunarodni ugovor koji su bh. vlasti uspjele izgubiti.
Naime, prema Ugovoru o privatizaciji Energopetrola, kupac INA-MOL dao je bankovne garancije o ispunjenju obaveza u iznosu 35 miliona maraka. Kako te obaveze nisu ispunjene, Vlada FBiH morala je aktivirati garancije i time naplatiti štetu nastalu iz neispunjenja obaveza. Međutim, garancije banke nikad nisu aktivirane.
Garancije su jednostavno nestale i nikada poslije nisu pronađene. Zvanično, garancije su čuvane u sefu Vlade Federacije BiH.
Početkom 2015. godine javnost je saznala i da je iz Vlade RS nestao originalni ugovor o privatizaciji Robne kuće Boska. Iz policije RS-a je saopćeno kako uopće nije problematično što je nestao originalni ugovor jer postoje ovjerene kopije.
No, stručnjaci smatraju kako je problematično što su s ugovorom nestale i ovjerene bankarske mjenice u vrijednosti 300.000 eura, kojima je kupac garantovao ispunjenje obaveza. Scenarij je sličan, skoro identičan, kao i u slučaju privatizacije Energopetrola.
I neki "manji" slučajevi su zanimljivi. Tako je, prema tvrdnjama Večernjeg lista iz 2010. godine, nestala sva dokumentacija o privatizaciji banaka s područja Federacije BiH. Naime, privatizaciju banaka vodila je posebna jedinica pri Ministarstvu finansija Federacije BiH, a ne Agencija za privatizaciju Federacije BiH. No, nakon okončane privatizacije i gašenja jedinice, dokumentacija je jednostavno nestala.
Zbog gubitka dokumenata političari oslobađani optužbi
Originalni dokumenti nestajali su i u vrijeme važnih sudskih postupaka. U postupku protiv Dragana Čovića i braće Lijanović Tužilaštvo KS je u junu 2010. godine utvrdilo da nedostaje 40 originalnih dokumenata. Pomenuti dokumenti korišteni su u sudskom postupku pred Sudom BiH 2006. godine, ali im se poslije toga gubi svaki trag nakon što je predmet prebačen Tužilaštvu KS.
Nestanak originalnih dokumenata iz arhiva državnih institucija je u još najmanje dva procesa doprinio da sudovi visokopozicionirane političare oslobode optužbi za zloupotrebu položaja.
Upravo zbog nepostojanja originala ili ovjerene fotokopije dokumenata na kojim se optužnica temeljila, Kantonalni sud u Sarajevu je oslobodio Edhema Bičakčića i Nedžada Brankovića, bivše premijere Vlade FBiH optužene za zloupotrebu službenog položaja.
Milorad Dodik je također bio optužen za zloupotrebu položaja premijera Republike Srpske (RS), zbog nezakonite isplate budžetskog novca i kupovine stanova ministrima, članovima skupštine i drugim osobama. Uz Dodika je bio optužen i Novak Kondić, bivši ministar finansija RS, a obojica su u oktobru 2005. godine oslobođeni zbog nedostatka originalne dokumentacije iz Arhiva Vlade RS.
