Panel na History Festu: Da li je formiranje FBiH otvorilo put stvaranju drugog entiteta
Ideja je da se analiziraju integracioni i dezintegracioni procesi koji su se manifestirali kroz dezintegracije velikih država te da se kroz konkretne pojave pokušaju uočiti pozadina i posljedice tih dezintegracija, koje su prožete nekim novim integracijama.
Predsjednik Udruženja za modernu historiju profesor Husnija Kamberović obratio se prisutnima na otvaranju festivala te naveo da će biti prisutni naučnici iz nekadašnjih jugoslovenskih zemalja, ali i Francuske, Kanade, Njemačke te studenti iz Pule, Srbije...
"To je važno naglasiti jer je pokazatelj smjera u kojem se ovaj festival razvija. Zahvaljujem svima koji su došli i posebno panelistima, učesnicima koji će narednih dana doprinositi diskusiji u našoj zajednici", naveo je on.
Današnji panel posvećen je Washingtonskom sporazumu i formiranju Federacije BiH 1994. godine - njegovom značaju za budućnost BiH. Profesor Kamberović naglašava da je u to vrijeme, po prvi put u bh. historiji, narod postao ključni faktor u međunarodnim pregovorima, postajući legitimni subjekt u pregovorima.
Bošnjaci i Hrvati, kako ističe, su bili ti koji su formirali Federaciju BiH 1994. godine, dok su se Srbi nekako povukli u pozadinu, ostavljajući pitanje njihove uloge nejasnim.
Kamberović ističe da je ključno pitanje da li je to označilo početak dezintegracije BiH. Da li je formiranje bošnjačko-hrvatske Federacije 1994. godine otvorilo put ka stvaranju drugog entiteta, i da li je to bila kapija ka procesima dezintegracije u BiH. Da li entiteti sada imaju prostora i prava za takve procese, ili je naglasak Washingtonskog sporazuma bio na integraciji.
Kroz ove rasprave, dodaje profesor Kamberović, možemo razmotriti različite modele uspješnih ili neuspješnih integracija, kako bi bh. elite, ali i elite iz jugoistočne Evrope, mogle donositi odluke o budućnosti integracija savremenih društava u Evropsku uniju.
Profesor Mirko Pejanović je na večerašnjem otvaranju rekao da se na ovom festivalu raspravlja o važnim historijskim temama.
"Posebno je interesantno da će prvi panel biti posvećen godišnjici Washingtonskog sporazuma i da će govoriti živi akteri o tome: Ivo Komšić, Miro Lazović te Kasim Trnka", naveo je on te dodao:
"To znači da se kroz dijalog dolazi do većeg nivoa objektivnosti u izučavanju historijskih događaja.
Poseban panel će biti posvećen atentatu u Sarajevu 1914. godine, a nastojat će se ustanoviti šta je u srži ideologije anarhizma te kada se ovaj koncept počeo razvijati.
Pored toga će se govoriti i o Sarajevskom antentatu te će biti organizovana predavanja, promocije knjiga, doktorska radionica, druženje studenata, naučna konferencija o fortifikacijama i vojnim komunikacijama i niz drugih sadržaja.
Naučna predavanja će održati profesori Paolo Fonzi, Emily Greble, Dubravka Stojanović...
Ove godine će Paolo Fonzi (Università degli Studi di Napoli „Federico II“, Italija) govoriti o talijanskoj i njemačkoj okupaciji Grčke tokom Drugog svjetskog rata; Emily Greble (Vanderbilt University, USA) o balkanskim muslimanima u evropskoj historiji; Amira Dan (York University, Toronto, Kanada) o počecima izgradnje željeznica u Bosni i Hercegovini, te Dubravka Stojanović (Univerzitet u Beogradu, Srbija) o srpskim udžbenicima historije od 1913. do 2021. godine.
Kao i prethodnih godina, pripremljen je niz promocija knjiga, a dio ovogodišnjeg festivala će biti i susreti studenata iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije i Hrvatske.
Svi koji su zainteresovani, ovaj festival mogu posjetiti od 4. juna u hotelu Holiday u Sarajevu, a 7. i 8. juna u hotelu Mostar u Mostaru.
