Premijerno prikazan film "Pravda" i promovisana fotomonografija "Heroji Mostara"
Projekcija i promocija su uz prisustvo velikog broja gostiju održani u Multimedijalnoj sali Fonda Memorijala Kantona Sarajevo na Kovačima. Među prisutnim, između ostalih, bili su predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, ministar za izbjeglice i raseljena lica FBiH Nerin Dizdar čije je ministarstvo sponzor fotomonografije, potpredsjednici Federacije BiH Igor Stojanović i Refik Lendo, delegat u Domu naroda PSBiH Kemal Ademović, te ostali predstavnici državnih, federalnih i kantonalnih vlasti, reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, brojni generali i komandanti Armije RBiH, članovi Udruženja “Majke Srebrenice”, dobitnici ratnih priznanja, borci i brojni drugi.
Prisutnima su se osim autora projekta fotomonografije Safeta Oručevića koji je imao i ulogu moderatora, obratili i doktor Rasim Muratović - direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti, Ahmed Kulanić – direktor Fonda Memorijala Kantona Sarajevo i Emir Suljagić – direktor Memorijalnog centra Potočari, koji su govorili o presudi Haškoj šestorci iz 2017. i očuvanju naslijeđa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Sa sadržajem fotomonografije "Heroji Mostara" prisutne je upoznao novinar i publicista Alija Behram.
Zaživjela ideja o Međunarodnoj konferenciji o negiranju genocida i zločina
Poslana je važna poruka da će centri, udruženja, institucije i pojedinci uskoro započeti rad na organizaciji Međunarodne konferencije o negiranju genocida, negiranju zločina i ratnoj retorici. Naslijeđem iz vremena odbrane od agresije, nastojat će se, kako je poručeno, doći do prevencije i trajnog mira. Do prevencije i mira će se pokušati i naslijeđem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Jasno je poručeno i kako je presudama upravo ovog suda ustanovljen karakter rata u Bosni i Hercegovini.
"Danas svjedočimo poricanju i lažima o događajima iz devedesetih godina uprkos presudama Haškog tribunala. Na televizijskim ekranima gledali smo presuđene ratne zločince koji su bez imalo stida govorili kako bi sve ponovili i ničeg se ne bi odrekli, dok ih čelnici iz političkog kruga tapšu, ohrabruju i nazivaju prijateljima kojih se ne bi odrekli. Haška presuda o genocidu se odbacuje, ignoriše ili grubo ismijava, što uzrokuje dodatnu bol žrtava. Kompletno rukovodstvo Republike Hrvatske izuzev jednog broja hrabrih, nezavisnih intelektualaca iz Zagreba, nikada nije prihvatilo presude u slučaju ‘Šestorka Herceg-Bosne i UZP", poručio je Oručević.
Pozvao je na dalje čuvanje dostojanstva, najavivši nacionalnu strategiju i platformu kao odgovor na brutalan revizionizam historije.
"Imamo načelni dogovor na Kovačima da se okupe upravo ovi centri – Sarajevo, Srebrenica i Mostar i sa saradnicima uz relevantne institucije, udruženja i pojedince počnu raditi na definisanju platforme kao odgovora na nasrtaje na istinu i budućnost naše zemlje", dodao je Oručević.
Večerašnjom aktivnošću Fond Memorijala Kantona Sarajevo nastojao je između ostalog dati doprinos da se prezentira i jasno govori o relevantnim događajima u ratu u Bosni i Hercegovini.
"S ponosom smo ušli u organizaciju događaja sa Centrom za mir, a na prijedlog gospodina Safeta Oručevića, želeći reći koliko je važan današnji datum u historiji Bosne i Hercegovine, kao i sama presuda Haškoj šestorci. Ona je jedna od dvije koje konektuju susjedne države da su involvirane u sve i zaista je značajno da imamo ovakve događaje kao pouku za budućnost, kao lekciju iz prošlosti i kao adekvatan odgovor na sve izazove", rekao je direktor Fonda Memorijala Ahmed Kulanić.
Iznimno je važno govoriti istinu o ratu u Bosni i Hercegovini, poruka je predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića sa Kovača.
"Zbog čega izbjegavati istinu i prelaziti preko nje? Sve što se dešavalo u ratu bilo je katastrofa za sve ljude kojim je stalo do ove zemlje. U ime sjećanja na one koji su životima i dijelovima tijela platili današnji dan koji živimo, dužni smo govoriti istinu. Istina je takva kakva jeste. Možete je prestavljati ovako ili onako, ali ne možete pobjeći od golih činjenica. A gole činjenice su utvrđene presudama međunarodnih sudova, pa i ovom o kojoj govorimo večeras. Kao i u životu, nema tu puno mudrosti, samo istina donosi pomirenje i relaksaciju odnosa. I ako je crna ne možemo bježati od nje. Moramo biti hrabriji", izjavio je Komšić.
Putem video-linka prisutne je pozdravio ambasador Robert Gelbard iz Washingtona, specijalni izaslanik za Balkan i arhitekta hapšenja ratnih zločinaca na području bivše Jugoslavije.
Haški tribunal je uradio veliki posao, konstatovao je direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti Rasim Muratović.
"Znam šta je to značilo jer smo usko sarađivali s njima. Utvrdili su nekoliko važnih činjenica koje nikad ne smijemo zaboraviti. To je osnovna poruka filma i ovog skupa. Utvrđeno je da je izvršena agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu od strane Savezne republike Jugoslavije i Republike Hrvatske, odnosno da su izvršeni udruženi zločinački poduhvati. To su činjenice koje ostaju do sudnjeg dana, rekao je uz osudu rada i zamjerke pravosuđu u Bosni i Hercegovini koje nije presudilo brojne zločince koji su bili dijelom pomenutih zločinačkih poduhvata".
Emir Suljagić je ispričao kako se 2002. detaljnije upoznao sa zločinima Herceg-Bosne u Haagu.
"Nemojte misliti da nisam znao i dotad šta se događalo, ali me uvijek iznenađivalo zašto se Jadranko Prlić slobodno šeta Sarajevom, slobodnije nego ja danas. Od tog dana mislim da događaji od 1992. do 1995. predstavljaju jedinstven rat protiv BiH i bošnjačkog naroda. Neki su uhapšeni, nekima se tek sudi, ali jedna stvar nikad nije prestala – konstrukcija o Bošnjacima kao opasnosti na tlu Evrope u kojoj učestvuju sve hrvatske institucije i konstrukcija BiH kao privremene lažne tvorevine nastale tobože okupacijom Osmanskog carstva", rekao je Suljagić.
Film "Pravda" govori o udruženom zločinačkom poduhvatu presuđenom prije šest godina, i borbi građana Mostara za pravdu i mir. U fotomonografiji “Heroji Mostara“ dokumentovana je herojska borba za odbranu Mostara uz više od hiljadu fotografija i svjedočenja predstavnika vojne, civilne i vjerske vlasti u periodu od 1992. do 1995. godine.
