Prvi govori Dodika, Komšića i Džaferovića ukazuju na to da će mandat obilježiti razmirice
Ovo je zajednički stav političkih analitičara Esada Bajtala i Miloša Šolaje. Kako je za Klix.ba izjavio Bajtal, njihovi koncepti se potpuno razlikuju kada je riječ o priključenju NATO-u.
"Imamo evidentnu podjelu po toj liniji. Jedna strana, tj. Komšić i Džaferović hoće u NATO, druga strana Dodik to apriori odbija. Imamo podjelu po toj liniji. Jučer nismo čuli ništa novo, već smo saznali da se tu stavovi neće mijenjati. Da li će po tom pitanju pobijediti zdrav razum ili separatistički koncept, ostaje da se vidi", kazao je Bajtal.
Licemjerje i međunarodna zajednica
S druge strane, navodi on, mora se priznati da na nekim ostalim "dionicama" ima pomirljive priče.
"Dodik govori o tome da će poštivati Ustav, ali je godinama činio sve protiv Ustava i Dejtona. To je ta doza licemjernja zbog koje se moramo pitati zašto međunarodna zajednica nikada nije reagovala. Pa i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko imao je priliku da na svečanoj ceremoniji čuje kako Dodik želi ukinuti OHR. Pitanje je zaista zašto su međunarodne strukture dozvolile da ova zemlja nakon 25 godina ne samo da nije integrisana nego je na hiljade načina paralisana i opstruirana", rekao je Bajtal.
On ističe da Dejton, uostalom, djeluje kao jedna pokvarena veš-mašina.
"Domaćica kada kupi veš-mašinu dobije na nju garanciju, u smislu mogućnosti servisiranja te mašine. Ako se ne može popraviti, onda je tu mogućnost zamjene. E sada, pošto Dejton već 20 godina ne funkcionira, niko ga nije uspio popraviti, onda je pitanje zašto se ne mijenja. Novac se ne može vratiti, jer je ta valuta bila u krvi, suzama i patnji. Međunarodna zajednica ima imperativ da nam vrati naš skupi proizvod", kazao je Bajtal.
Šolaja se slaže u konstataciji da je svaki od novoizabranih članova Predsjedništva BiH ostao na svojim pozicijama.
"Dodik ima rezoluciju NSRS-a koja ga obavezuje pa je on je sada ne može promijeniti. Pošto je to isto biračko tijelo koje je biralo njega i NSRS, on nema drugog izbora. To će biti politika u narednom vremenu. Sada treba tražiti druge modele euroatlantske saradnje. NATO je krajni cilj, ali ima i drugih oblika saradnje", rekao je Šolaja.
Mehanizam koordinacije
On je kazao da ne treba smetnuti s uma da ima niz dodirnih tačaka u smislu ciljeva, a to je naprimjer članstvo u EU.
"Treba podsjetiti da je Komšić rekao da će ukinuti mehanizam koorodinacije, a Dodik je protiv toga. Tu će biti razmimoilaženja. Teško je očekivati da će biti mnogo dodirnih tačaka između njih trojice. Imamo i činjenicu da Komšiću Hrvati odbijaju legitimitet, a i odnosi između Bošnjaka i Hrvata će ostati duže vrijeme zategnuti", smatra naš sagovornik.
Inače, Dodik je jučer, osim potenciranja vojne neutralnosti te ukidanja OHR-a najavio i zalaganje za odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. On je više puta naglasio da mu je osnovna baza RS i da će raditi u njenom interesu, dok su Komšić i Džaferović u svojim govorima potencirali zastupanje interesa BiH.
Trumpovo rješenje za Ukrajinu: Novi plan u tri tačke podrazumjeva i "korejski scenarij"
Kako su se Melania i Donald Trump upoznali: Te noći bio je s drugom ženom, ona ga je ipak pozvala
