Rješenje za izgradnju hidroelektrana na Drini nalazi se u Dejtonskom sporazumu
Republika Srpska zna šta je tačno državna imovina, ali potpuni registar imovine BiH ne postoji. Ipak, rješenje za korištenje teritorijalnih voda koje su državna imovina izgradnjom hidroelektrana na Drini riješeno je Dejtonom.
Registar državne imovine koji ima RS nije transparentan, sakriven je i vjerovatno se nalazi u Upravi za imovinsko-pravne i geodetske poslove RS-a, a djelomično da se nalazi i u Investiciono-razvojnoj banci, barem onaj koji se tiče pasivnog bilansa, što je imovina BiH.
Kada je u pitanju Federacija BiH, on se vjerovatno nalazi u kantonalnim strukturama.
"Što se tiče Federacije BiH, postoji Ured za pasivni podbilans, a na državnom nivou postoji ured pri Ministarstvu finansija i trezora BiH, dio koji se zove sukcesija. Ne postoji mogućnost u smislu transparentnosti da se javnost upozna o kojoj imovini se radi", istakao je za Klix.ba Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu.
Registar na nivou države ne postoji jer bi se omogućila evidencija nestale imovine.
"Imamo samo inicijalni spisak koji je napravio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, a koji se nalazi u OHR-u. Radi se o famoznih hiljadu nekretnina i od tada percepcija državne imovine nije uzimala u obzir javna dobra, šumsko, poljoprivredno zemljište", naglasio je.
Mišljenja je kako se svi plaše registra državne imovine jer bi on otkrio korupciju i činjenicu da imovine nema, da je ona nezakonito i protupravno prenošena i dodjeljivana.
"Pitanje knjiženja je kod nas malo kompleksnije jer prelazak na katastar je mnogo efikasniji. Oba entiteta su prešli na katastarski sistem, ali šta se tu događalo, to je da se pravo korištenja pretvaralo u vlasništvo, nije evidentirano kao državna imovina", podsjetio je Cero.
Ističe kako je državna imovina u RS-u već davno upisana kao vlasništvo tog entiteta te da je osporenim, ali ponovno usvojenim Zakonom o nepokretnoj imovini RS-a ona samo legalizirala ukupna prenos državne imovine na RS i opštine, odnosno gradove u tom entitetu.
Imovinsko-pravni odnosi sa Republikom Hrvatskom
"Pasivni podbilans je sakrivena priča i evidentno je iz prvih kontakata HDZ-ovih struktura u novom Vijeću ministara BiH, da niti jednom riječju nije spomenuto bilateralno pitanje oživljavanje pitanja Sporazuma o imovinsko-pravnim pitanjima sa Hrvatskom pa niti onome iz 2005. godine koje je usvojio hrvatski Sabor", istakao je Cero.
Ta sporazum nikada nije verificiran u Parlamentu BiH jer je i tada RS imovinu iz pasivnog bilansa tretirala kao vlastitu imovinu.
Cero podsjeća da je tada imovina INA-e prenesena na novoformirano preduzeće "Krajina petrol", a da je kasnije vođen spor sa Republikom Hrvatskom.
Princip reciprociteta BiH i Hrvatske trebao bi konačno zaživjeti jer je naša država svu imovinu Hrvatska vratila, ali je Hrvatska ušla u posjed imovine BiH.
Budući da Hrvatska ima Zakon o državnoj imovini, sada se prema riječima Cere na imovinu BiH u toj državi dodjeljuju koncesije, a nakon isteka koncesija prema državnom zakonu o imovini, to prelazi u vlasništvo Hrvatske.
Dva su testa za saradnju unutar nove vlasti sa HDZ-om. To je Zakon o šumama FBiH i Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima sa Hrvatskom.
"Pogotovo pitanje vlasništva BiH nad Junafom, lukom Šipad, kapitalni objekti i strukturi, a radi se o višemilionskoj imovini u eurima", objašnjava Cero.
Republika Hrvatska imovinu BiH koncesiono dodjeljuje na period od 30 godina što, ukoliko se ovo pitanje ne riješi, može rezultirati samo minimalnim obeštećenjem BiH.
Time države potpisnice Sporazuma o sukcesiji očigledno ne usvažavaju suverenitet jedna druge.
RS je na istom principu uzurpirala imovinu BiH u Srbiji na način da je ušla u posjed imovine UNIS-a i Energoinvesta jer je u toku rata imala "kćerke firme" na Palama i imovinu prikazivala kao svoje vlasništvo.
Rješenje nekih problema u vezi sa državnom imovinom moglo bi biti u Aneksu IX koji se bavi javnim korporacijama, a reintegrativni je dio Dejtonskog sporazuma kojim bi se moglo regulirati model za izgradnju hidroelektrana na Drini za zajedničko korištenje javne imovine.
Aneks IX Dejtonskog sporazuma bavi se osnivanjem javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini
Sporazumom iz ovog aneksa Dejtona FBiH i RS-a određeno je da se mogu osnivati javna preduzeća u cilju ekonomskog razvoja države putem Povjerenstva za javna preuzeća koje će ispitivati osnivanje preduzeća na državnom nivou za pružanje zajedničkih javnih usluga kao što su komunalne službe, energetika, pošta i komunikacije, a što će služiti dobrobiti oba entiteta.
Jedini primjer preduzeća koji je do sada uređen na taj način je Elektroprenos koji je osnovan prenosom obaveza i vlasničkih prava nad imovinom neophodnom za prenos električne energije iz elektroprivrednih preduzeća u BiH.
Sastoji se od četiri operativne jedinice sa sjedištima u Banjoj Luci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli, a u strukturi vlasništva kompanije su FBiH sa 58,90 posto i RS sa 41,10 posto.
Na taj način Elektroprenos treba poslužiti kao model za izgradnju hidroelektrana na Drini i korištenje državnih resursa u vlasništvu svih građana BiH.
