BiH
42

Sarajevo: Doktori savjetovali građane šta raditi u momentu povišenog krvnog pritiska

FENA
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
U povodu obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je danas na platou ispred BBI centra organizirao besplatno mjerenje krvnog pritiska i savjetovanje građana.

Ljekari četiri klinike KCUS-a (Klinike za kardiologiju, Klinike za hemodijalizu, Klinike za nefrologiju i Klinike za neurologiju) davali su korisne savjete zainteresiranim građanima, turistima, o tome kako se ponašati u slučajevima kada pacijent nije u stanju posjetiti ljekara u momentu povišenog krvnog pritiska.

Hipertenzija (povišeni krvni pritisak) je glavni uzrok razvoja moždanog udara, infarkta miokarda (srčanog udara), zatajenja srca, aneurizme arterija i nekih oblika hroničnog oštećenja bubrega.

Doc. dr. Mehmed Kulić, šef Klinika za kardiologiju KCUS-a Sarajevo kaže da je situacija u Federaciji BiH, prema raspoloživim podacima dostavljenih ovoj klinici, hipertenzija najveći faktor rizika za kardiovaskularne bolesti.

Naglašava da je u velikom broju slučajeva ona je neriješiva, ali problemi njenog rješavanja nisu samo problemi zdravstvenih ustanova, nego prije svega pacijenata, njihove obrazovanosti, njihove "mogućnosti da razumiju bolest koja ne može da se izliječi, ali može da se liječi i da se preveniraju njene komplikacije“.

Kulić ističe da pacijenti treba da budu na većem nivou obrazovanja, medicinskog, s obzirom da moraju da žive s tom bolešću. To je trajni zadatak doktora porodične medicine, internista, kardiologa, da bi na vrijeme prepoznali probleme od hipertenzije pacijenti moraju da razumiju tu bolest.

"Pacijenti moraju da znaju, da, ako dijabetičari mogu da mjere sami sebi šećer, i oni sebi mogu da mjere krvni pritisak, jer oko 20 posto pacijenata ima visok krvni pritisak, zbog bijelog mantila, odnosno, okruženja u kojemu se nalaze", kazao je Kulić Feni.

Tako, dodao je Kulić, da izbjegnemo tu situaciju, naši pacijenti mjere ujutru i naveče pritisak, donose rezultate u ordinaciju i tako možemo da znamo da li oni zaista u jednom dužem vremenskom periodu do tri mjeseca imaju ili nemaju povećane vrijednosti krvnog pritiska, kada bi se doktori odlučili, a nakon laboratorijskih pregleda i drugih dijagnostičkih pretraga, da li da uključimo neki lijek ili ne.

"Mnogi doktori prerano, na osnovu jedne ili nekoliko povišenih vrijednosti daju terapije a nakon toga tek se radi obrada. Onda se na kraju ispostavi da je to onda neka granična hipertenzija za koju, u osnovi, nije ni trebalo davati možda antihipertenzivnu terapiju", pojasnio je Kulić.

Naravno, dodao je on, naš je zadatak i da radimo na sprječavanju uzroka pojave povišenih vrijednosti krvnog pritiska, kod onih kod koji znamo da već imaju hipertenziju, kao što su smanjenje količine uzimanja soli, tjelesna masa i drugo.

Promjene u načinu prehrane i načinu života mogu pomoći pri nadzoru nad vrijednostima krvnog pritiska i umanjiti opasnost od većih komplikacija.

Međutim, kod bolesnika kod kojih su navedene promjene neučinkovite ili nedovoljne, potrebno je liječenje lijekovima.