Riječ je o jedinom institutu za njemački jezik koji upošljava oko 250 ljudi, među kojima su mnogi recenzenti časopisa 'Deutsche Sprache', a profesor Smailagić je jedini član vijeća tog instituta iz regiona.
Međunarodno naučno vijeće studija za njemački jezik sastoji se od oko 30 članova, među kojima su polovina profesori njemačkih univerziteta, a ostale članove čine profesori iz mnogih drugih zemalja svijeta.
Istakavši da ga je za člana Međunarodnog vijeća predložio direktor Instituta za njemački jezik u Mannheimu Ludwing Eichinger, profesor Smailagić u razgovoru za AA priznaje da takav poziv za njega predstavlja veliku čast i priznanje njegovog dosadašnjeg rada.
"Lično, za mene je to vrlo značajno, jer na taj način dolazim u kontakt sa najznačajnijim germanistima, profesorima germanističke lingvistike, ne samo u Njemačkoj nego i šire i to, naravno, meni, a što je najbitnije i budućim studentima, otvara vrata za neke međunarodne projekte iz oblasti kojom se bavimo", kazao je.
Tvrdi da će već na prvoj skupštini vijeća naći način da se angažira u promociji germanistike u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini.
"U ovom trenutku ne mogu da sagledam lične koristi koje bih imao time što sam postao član, ali moram reći da se radujem prvoj skupštini na koju sam pozvan, da upoznam prije svega mnoge ljude koje znam iz literature, koje sam i sam citirao", ističe profesor Smailagić koji je već tri godine gostujući profesor na Univerzitetu u Würzburgu, partnerskom univerzitetu Univerziteta u Sarajevu.
Tržište za germaniste je cijela Evropa
Govoreći o lingvistici kao nauci, profesor Smailagić smatra da ona nije toliko homogena i ističe da samim tim i lingvisti iz različitih disciplina imaju manje ili više mogućnosti za učešće na naučnim skupovima.
"Bosnistička lingvistika bi trebala biti primarna. Dok je prednost germanističke i anglističke lingvistike to što su te discipline u matičnim državama daleko razvijenije od bosnističke lingvistike, tako da germanisti i anglisti dolaze brže u kontakt sa modernim spoznajama iz jezika", smatra profesor Smailagić.
Otkriva da u regionu djeluje Udruženje germanista Jugoistočne Evrope čiji je on jedan od osnivača i da dosad održano nekoliko germanističkih konferencija širom Balkana, na kojim su učestvovali germanisti, kako sa prostora bivše Jugoslavije, tako i oni iz Njemačke i drugih zemalja.
"Teme su uvijek dovoljno široke da su otvorene za što veći broj, pogotovo za mlade germaniste. S druge strane, široke teme su i zahtjevne i tom svojom zahtjevnošću te teme potiču mlade, ali i iskusnije na širenje svojih vidika, a ne da se usko bave nekim temama koje su davno definirane“, ističe ovaj profesor.
Vjeruje da tržište germanista nije zasićeno iako, kako kaže, u BiH ima šest do sedam Odsjeka za germanistiku. Tvrdi da se tržište za germaniste otvorilo, time što je porastao interes za učenje njemačkog jezika u zadnjih nekoliko godina i što je Njemačka otvorila svoje tržište za radnike različitih uslužnih zanimanja pod uvjetom da znaju njemački jezik.
"Međutim, ja uvijek kažem i vjerujem da tržište za germanistu mora biti čitava Evropa. Da bi to bilo ispunjeno, moramo germaniste školovati za takvo tržište. To je nedostatak ne samo germanistike nego i mnogih disciplina, nauka na našem Univerzitetu ili u BiH, što se kao tržište posmatra isključivo Kanton, Federacija ili Bosna i Hercegovina, što naravno zatvara vidike mnogim mladim ljudima", mišljenja je profesor Smailagić.
BiH za strane studente egzotična država
On je već dvije godine organizator Ljetne škole iz interkulturalne filologije na temu “Bosna i Hercegovina između Istoka i Zapada” koja se za strane studente organizira u Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu.
Ističe da je Ljetnja škola do sada imala po 15 polaznika koji su imali priliku pohađati kurs bosanskog jezika u trajanju od 30 časova, slušati seminare o historiji BiH, seminare koji se tiču odnosa BiH i Istoka, one koji se tiču odnosa BiH i Zapada, kao i seminare koje on, kao organizator drži, a tiču se upravo mogućnosti analize jezika ili upotrebe lingvistike za razumijevanje kulturoloških pojava ili razlika između dva društva.
Kada je riječ o utiscima koje Bosna i Hercegovina ostavlja na strane studente, profesor Smailagić tumači da je oni, zbog gradova poput Sarajeva i Mostara, i ostalih njenih atrakcija doživljavaju kao egzotičnu državu.
"To može nama na prvi momenat djelovati da je fino, ali ja bih više volio da BiH doživljavaju kao ozbiljnu državu. Postoje momenti kada i oni, na žalost, primijete da postoji doza neozbiljnosti u našem društvu, ali oni sklope jednu sliku koja je u velikoj mjeri pozitivna", ističe ovaj profesor.
Osvrnuvši se mogućnosti koje se bh. studentima pružaju kada je riječ o školovanju vani, profesor Smailagić ističe da je neophodno da oni koji studiraju stranu filologiju, filologiju druge države, kulture, društva ili nekog drugog jezika provedu određeno vrijeme u državi čiji jezik studiraju.
Mogućnost stipendiranja
Kao član alumni Udruženja DAAD BiH i bivši stipendista, profesor Smailagić je pozvao sve studente, doktorante, istraživače i profesore bilo kojeg univerziteta u BiH, koji posjeduju znanje njemačkog jezika, da se do 15. novembra prijave za nove stipendije koje DAAD nudi, a koje se mogu koristiti od ljeta naredne godine.
Navodi podatak da DAAD godišnje podijeli oko 70.000 stipendija u čitavom svijetu, od kojih su najpopularnije one za master studij gdje je konkurencija vrlo jaka i gdje se, kako kaže, pokazalo da BiH ima vrlo dobre studente.
"Ti odlični studenti su primarno u primijenjim i tehničkim naukama. Dok studenti iz društvenih nauka, nažalost, ne pokazuju taj idealizam za to čime se bave. Treba nam i stručnjaka iz tih nauka koji mogu u tom smislu raditi i promovirati BiH“, zaključio je profesor germanističke lingvistike Vedad Smailagić.
Satelitski snimci otkrivaju kako Rusija plaća Sjevernoj Koreji za vojnike i oružje
