Šta je pozadina ruske rezolucije o ukidanju OHR-a: Pritisak na Schmidta i strah od bonskih ovlasti
Rusija zvanično nije podržala imenovanje Schmidta, međutim s obzirom na to da se u UN-u uopšte nije glasalo o tome, već je to imenovanje samo izneseno uz kraću raspravu, nije ni postojala mogućnost blokade. Kina je, zanimljivo, tada bila prilično rezervisana. Ipak, da je ovdje riječ i o nekim globalnim uslugama, pokazuje ovaj primjer pa je Kina sada uz Rusiju službeno predlagač rezolucije o ukidanju OHR-a.
Šta Rusija suštinski želi?
Cilj je evidentno na početku mandata njemačkog diplomate u BiH napraviti nestabilnu situaciju pozicije OHR-a, stvoriti pritisak kako bi možda Schmidta poremetili na početku mandata, a u konačnici i pokazati zaštitnički stav prema zahtjevima srpske politike u BiH. U ovom slučaju ne može se isključiti i da je riječ o široj diplomatskoj trgovini kako bi Rusija možda na nekom drugom frontu izdejstvovala određene benefite.
U rezoluciji je naveden rok do kada se OHR treba ugasiti, a to je kraj sedmog mjeseca naredne godine. U nacrtu rezolucije navedeno je da ovlasti koje su data visokom predstavniku na konferenciji za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1997. godine (tzv. bonske ovlasti) više nisu potrebne zbog napretka koji su postigle strane u BiH.
Upravo je najizraženiji strah od korištenja tzv. bonskih ovlasti. Da li određivanjem roka od godinu za gašenje OHR-a Rusija možda strahuje da će Schmidt, za razliku od odlazećeg Valentina Inzka, posezati za sankcijama i koristiti bonske ovlasti, to je opcija koja ne može biti isključena. Insistiranje na priči da je u BiH ostvaren takav napredak da je OHR nepotreban pada u vodu kada se zna šta su uslovi za zatvaranje OHR-a te da ni približno nisu stvoreni uvjeti.
Postojanje ureda visokog predstavnika u BiH definitivno nije nešto čime se neka država treba pohvaliti, međutim stanje na terenu, politički odnosi i neispunjenost brojnih važnih stavki zacrtanih u Dejtonu još uvijek nalaže potrebu za postojanjem tog ureda.
U konačnici, i sama Njemačka je čak do 1990. imala svoj tzv. OHR, koji su uspostavile savezničke sile (SAD, SSSR, Velika Britanija i Francuska) odmah nakon Drugog svjetskog rata. To tijelo se zvalo Kontrolni saveznički savjet (Allierter Kontrollrat), a dijapazon ovlasti je bio mnogo širi nego su to bonske ovlasti visokog predstavnika u BiH. Dakle, postojanje jedne takve institucije nije ništa ni novo ni neobično i sve zavisi od političke potrebe na terenu.
Bez obzira na prisutnost nekog vanjskog faktora u državi sa svim ovlastima, što i nije nešto za ponos, samo postojanje OHR-a može imati psihološki utjecaj na političke procese te stabilizirajući efekat.
Glasanje o rusko-kineskoj rezoluciji u UN-u bi na dnevnom redu moglo biti već 22. jula, ali će konačnu odluku donijeti Francuska kao predsjedavajuća.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
