BiH
27

Šta nudi prva Zdravstvena gimnazija: Cilj nam je obrazovati kadar koji će ostati u BiH

Piše: A. K.
(Foto: Darko Zabuš/Klix.ba)
S ciljem zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini, ali i adekvatne pripreme učenika za nastavak školovanja na nekom od fakulteta iz oblasti medicinskih nauka, u Tuzli je otvorena Zdravstvena gimnazija, prva ovakve vrste u našoj zemlji.

Škola, odnosno smjer djeluje pod okriljem tuzlanske Gimnazije Ismet Mujezinović, a prva generacija učenika u školske klupe će sjesti u septembru kada počinje školska 2016/2017. godina.

Direktorica Gimnazije Ismet Mujezinović Alma Mujkanović u razgovoru za Klix.ba kaže da su aktivnosti o pokretanju ovog smjera počele u martu ove godine, nakon što je izrađen elaborat o osnivanju.

"Ideja o Zdravstvenoj gimnaziji postoji od prije, međutim očito da podrške nije bilo, tako da je njeno osnivanje tek sad završeno. Ovaj smjer nudi mnogo toga. Gimnazija Ismet Mujezinović dosad je educirala učenike opšteg, jezičkog i pedagoškog tipa. Međutim, sama situacija na tržištu rada nas je navela da uvedemo ovaj tip gimnazije koji je prvi u BiH", kaže Mujkanović.

Nastavlja da je suština Zdravstvene gimnazije da učenici dobiju kvalitetne obrazovne temelje za nastavak školovanja prvenstveno na nekom od fakulteta iz oblasti medicinskih nauka.

Nastavni plan i program rada odobren je od Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona. Prema ovom planu, učenici prvog razreda susrest će se sa opšteobrazovnom grupom predmeta.

Nakon toga u drugom, trećem i četvrtom razredu predviđeno je izučavanje predmeta kao što su osnovi zdravstvene struke, etika zdravstvenog radnika, anatomija i fiziologija, medicinska psihologija i pedagogija te mikrobiologija.

"Moram reći da ovdje nije riječ o medicinskoj školi. Razlika se ogleda u tome da učenici nemaju vježbe, nego se bave isključivo izučavanjem. Upravo zbog toga, prema planu i programu rada, povećan je broj časova biologije, hemije i fizike", pojašnjava Mujkanović, dodavši da adekvatan nastavni kadar i prostorni kapaciteti u potpunosti mogu odgovoriti potrebama Zdravstvene gimnazije.

U našoj zemlji posljednjih godina došlo je do povećanja broja učenika koji se upisuju u medicinske škole, a nakon sticanja diplome odlaze na rad u neku od evropskih zemalja.

Naša sagovornica ističe da Zdravstvena gimnazija u Tuzli ne želi "proizvoditi" kadar koji će nakon stečene diplome krenuti putevima van granica naše zemlje.

"Naš cilj je da zadržimo mladost u BiH koja će završiti fakultete te postati stručnjaci u svojim oblastima. Jer ako svi odu ko će nas onda liječiti za nekoliko godina", naglašava Mujkanović.

Profesorica Mirsada Begović, jedna od kreatorica elaborata o osnivanju Zdravstvene gimnazije u Tuzli, kaže da je ovakva vrsta gimnazije u svijetu zastupljena već nekoliko godina.

"Njena suština je da učenici pojačaju strukovne predmete i dobiju dobre temelje za studiranje medicinskih nauka", ističe Begović.

Dodaje i da roditeljima učenika koji su na pragu upisa neke od srednjih škola treba biti jasno da sa ovim smjerom učenici ne dobijaju kvalifikovano zanimanje.

"Ovdje se ne radi o tehničkoj školi. Ovo nije medicinska škola, nego tip gimnazije koja nudi opšteobrazovni profil. Sa ovim tipom gimnazije na kraju učenik ako ne želi da studira medicinu, farmaciju ili stomatologiju bez problema se može upisati na bilo koji drugi fakultet", napominje ona.

Na naš upit koje poslove mogu obavljati učenici koji završe ovu gimnaziju, a ne žele nastaviti svoje obrazovanje na nekom od fakulteta, direktorica Mujkanović kaže: "Oni učenici koji ne žele nastaviti sa obrazovanjem mogu raditi u administracijama zdravstvevnih ustanova, odnosno kao šalterski službenici."

Kada je riječ o zainteresiranosti učenika, ono još uvijek nije na tako zavidnom nivou. Do danas Zdravstvenu gimnaziju u Tuzli odlučilo je upisati blizu deset učenika.

Menadžment Gimnazije Ismet Mujezinović očekuje da će interesovanje biti daleko veće na drugom upisnom roku. Ukoliko sve bude išlo prema predviđenim planom, prvu generaciju učenika tuzlanske Zdravstvene gimnazije trebala bi činiti dva odjeljenja.