Šta se može očekivati od Žalbenog vijeća: Moguće je da presuda Karadžiću bude značajno promijenjena

"U ranijim suđenjima Tužilaštvo se nije bavilo genocidom u ovim općinama, odnosno nije prikupljalo dokaze u tom pravcu. Sjetit ćete se da je Karadžićeva odbrana odmah nakon hapšenja tražila skidanje te tačke optužnice smatrajući da nema dovoljno dokaza. Sud je to prihvatio, ali je Žalbeno vijeće poništilo prvostepenu odluku i ponovo u optužnicu vratilo i tačku koja Karadžića tereti za genocid", navodi ona.

Vidović ističe da vjeruje da će se tužilaštvo žaliti na prvostepenu presudu, posebno na oslobađajuću presudu za genocid u Prijedoru i drugim općinama.

"Ipak, lično nisam uvjerena da će drugostepeno vijeće donijeti drugačiju odluku. Možda da bude izrečena drugačija kazna, ali kvalifikacije će, po mom mišljenju, ostati iste", pojašnjava Vidović.

Pravni ekspert Kasim Trnka u razgovoru za Klix.ba također smatra da bi tužilaštvo trebalo uložiti žalbu, prije svega zbog toga što je Karadžić oslobođen prve tačke optužnice, gdje Pretresno vijeće nije utvrdilo da su postojale namjere genocida u Prijedoru i drugih šest općina.

"Imajući u vidu da je optužba ranije sadržavala čak 20 općina u kojima je izvršen genocid, na zahtjev suda, da bi se postigla ekonomija postupka, to je reducirano na sedam općina. Smatram da bi tužilaštvo trebalo da podnese žalbu i u pogledu visine kazne, jer je neuobičajno da nižerangirani oficiri od vrhovnog komandanta Radovana Karadžića dobijaju doživotni zatvor, a Karadžić 40 godina. Suštinski to ne mora mnogo da značai, ali da sa neke simboličke ravni, čime bi se dokazala visina zločina i u drugim općinama", smatra profesor Trnka.

Jedno od pitanja koje se nameće je izostavljanje masovne grobnice Tomašica kod Prijedora iz optužnice, i koliko bi to utjecalo na kvalifikaciju zločina u Prijedoru i okolini.

"Nije mi jasno zbog čega je izostavljena masovna grobnica Tomašica, ali u suštini ona bi samo potvrdila počinjene zločine, ali ne i namjeru genocida", istakao je Trnka.

Trnka: Velika očekivanja od Žalbenog vijeća

Imajući u vidu dosadašnje odluke Žalbenog vijeća nejasno je kakav ishod možemo očekivati u slučaju drugostepene presude za Radovana Karadžića.

"Mislim da bi jedan od članova Žalbenog vijeća u slučaju Radovana Karadžića trebao biti sudija Theodor Meron, koji je 2014. godine u žalbenom postupku u optužnicu vratio postojanje osnova sumnje genocidne namjere, iako je Pretresno vijeće na čelu sa sudijom O-Gon Kwonom to odbacilo iz optužnice. Stoga smatram da bi Žalbeno vijeće moglo dokazati postojanje genocidne namjere za Prijedor i drugih sedam općina", pojašnjava Trnka.

S obzirom da će žalbeni postupak vjerovatno trajati do tri godine profesor Trnka se pribojava raspleta situacije kao u slučaju Slobodana Miloševića.

"Milošević doduše nije ni dočekao prvostepenu presudu. U predmetu protiv Karadžića trenutno imamo prvostepenu presudu, ali ukoliko bi se nešto slično desilo i sa bivšim predsjednikom RS-a, protivnici ovog procesa mogli bi se pozivati da Karadžić nikada nije pravosnažno osuđen. Zbog toga bi bilo dobro da se žalbeni postupak što prije okonča", zaključio je Trnka.