Šta trgovcima znači 1. maj: Mnogima je radni dan i simbol zanemarenih radničkih prava
"Koji je danas dan? Nama opet radni!", "Ja sam trgovac - rob. Šutim, radim i trpim. Taj vaš omiljeni film više nije u ponudi", "I trgovci umiru od koronavirusa, šta je s našim vakcinama", "Plata radnika 500 KM, plata predstavnika vlasti 5.000 KM, je li dosta?", samo su neki od slogana pod kojima će sutra trgovci izaći na ulice i protestom ukazati na potrebu da žele i trebaju imati bolja prava.
1. maj odavno nije dan borbe za radnička prava
Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, za Klix.ba je kazala da su u ovim sloganima ukratko sadržani svi problemi s kojima se radnici u ovom sektoru suočavaju, dodavši da je zapravo 1. maj i najbolji datum za proteste i bunt, jer trgovci skoro uvijek rade na taj dan.
"I inače bi 1. maj trebao biti obilježen kao dan na koji će sindikati artikulisati zahtjeve i boriti se za radnička prava. Inače smo svjedočili da se ovaj praznik rada obilježava na izletištima, uz muziku, roštilj i zabavu, što se sada znatno promijenilo zbog pandemije, ali bez obzira na to taj dan bi trebao biti povod da se svi radnici ujedine i upute svoje zahtjeve vlastima. Prvi maj u BiH zapravo već decenijama nije praznik rada", navela je Beširović.
Govoreći o pandemiji, s obzirom na to da je ona trenutno najaktuelnija tema, Beširović je naglasila da je ova krizna situacija zapravo u najboljoj mjeri oslikala stanje u kojem trgovci rade. Kako je dodala, to je sektor koji nije mogao raditi online, a svakodnevno i bez prestanka je bio izložen opasnosti od zaraze.
"Podjednako kao i medicinski radnici, trgovci su izloženi opasnosti od ugrožavanja svojih i života svojih porodica, a s druge strane, nisu ni u čemu bili dodatno vrednovani zbog toga. Pored standardnih problema s kojima se suočavaju, pandemija koja je prisutna više od godinu zapravo je bila samo dodatak svemu. Koliko se naša prava ne uvažavaju govori činjenica da trgovci nisu ni prioritet za vakcinaciju", istakla je Beširović.
I prije pandemije trgovci su se suočavali s brojnim problemima
Međutim, i prije pandemije trgovci su se suočavali sa "standardnim" problemima koji su, kako je dodala naša sagovornica i dalje nažalost prisutni.
"Činjenica je da trgovci zavise od minimalnog iznosa plate iako smo prije pandemije vidjeli jedan pozitivan trend njenog rasta, sada se sve vratilo dva koraka unazad. Tu je i trgovina neprehrambenom robom čiji su radnici radili mjesecima za minimalne plate i jedva sastavljali kraj s krajem i veća plata je jedan od prioriteta kada razgovaram s radnicima", dodala je.
Drugi veliki problem, kako dalje nastavlja, je rad za vrijeme praznika, što se direktno veže i za 1. maj.
"Kao sindikat smo imali mnogo kampanja proteklih godina te su one izvršile određeni pritisak, pa se sada može primijetiti da je mnogo više radnji zatvoreno za 1. maj. Međutim, zakonskog rješenja ovog pitanja još nema, tako da je jedan od naših zahtjeva da se izmijene dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini koje smo mi napravili", navela je Beširović.
Anarhičnost u sektoru trgovine dovodi do još jednog problema, priča nam Beširović, pa se tako nailazi na to da se zakoni na papiru rijetko kada primjenjuju u praksi.
"Međutim, jedan od mehanizama koji se zaista primjenjuje u praksi je kolektivni ugovor. Mi smo ga u sektoru trgovine prvi put potpisali 2018., produžili 2019. godine i uoči pandemije je istekla njegova važnost. I pored svih naših poziva i molbi, on nije produžen niti smo održali sastanak s poslodavcima da pregovaramo o tome", naglasila je Beširović.
Većina zaposlenih u trgovini su žene
Razgovarajući s radnicima u trgovini, Beširović je ispričala da ih dodatno obeshrabruje činjenica da nisu dovoljno poštovani, kao i to da ne nailaze na razumijevanje nadređenih.
"Radnici u trgovini su mnogo skromni ljudi, oni se mnogo i ne žale, ali im najviše smeta činjenica da su godinu pandemije svakodnevno išli na posao, bili izloženi zarazi, kontaktirali s ljudima pa se nakon završene smjene vraćali porodicama u strahu da im ne prenesu virus. Bili su čak i u situaciji da dolaze na radna mjesta, čak i kada je neko od članova njihove porodice zaražen upravo zato što ovaj sektor radi s minimumom ljudskih kapaciteta, jer radnik koji je na bolovanju urušava sistem kolegama, jer onda ne mogu koristiti ni taj jedan slobodan dan", kazala je Beširović.
Ne smije se zaboraviti činjenica da su većina zaposlenih u trgovini žene, a u korist te tvrdnje, kako je navela Beširović, idu i statistički podaci.
"Ujedno su one i zaista ugrožene pa podaci iz prošle godine ukazuju na to da je u BiH bio 461 slučaj kršenja radničkih prava, što je za 50 posto više u odnosu na godinu prije. To su prvenstveno problemi koji se dešavaju ženama, ali ilustrativan podatak koji govori da su žene više ugrožene u ovom sektoru jeste da su one u direktnom kontaktu s kupcima (na kasama), dok muškarci više rade teži dio posla, oni su u magacinima pa su tokom pandemije na neki način bili i zaštićeniji", ispričala je Beširović.
Na kraju je Beširović naglasila da ni radnici u trgovini nisu bili pošteđeni otkaza u pandemiji pa su tako oni koji su prodavali neprehrambene proizvode morali nažalost ostati bez posla jer su tokom prošlogodišnjeg lockdowna bili zatvoreni.
"To je upravo onaj dio trgovine koji je pretrpio najveće štete. Zvanične podatke u statistici je teško pronaći, ali oni kojima raspolaže sindikat govore da je od 10 izgubljenih radnih mjesta, devet u privatnom sektoru, a svaki peti radnik je upravo iz trgovine. Nadalje, podaci govore da je od januara do jula 2020. godine promet putem fiskalnih uređaja u trgovini bio za 1,7 milijardi KM manji, a ostanak radnika na poslu i njihove plate se isključivo uvijek vežu za promet, onda je jasno da su oni itekako ugroženi", poručila je Beširović.
