Iz Udruženja su ukazali kako je Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja na snagu stupio 2009. godine, a da je u Zenici 2010. godine bilo 269 ugriženih osoba, da bi 2011. taj broj bio uvećan na 321 osobu, a 2012. na 367 osoba.
Predsjednica Udruženja, Sandra Ljubić, ukazala je na to da su godinu dana nakon donošenja zakona trebali biti osnovani azili, obavljena mikročipovanja životinja, napravljen jedinstveni registar mikročipovanih životinja i izvršen nadzor nad implementacijom zakona, što nije učinjeno.
Ljubić je navela kako je zbog svega došlo do porasta broja uličnih pasa, koji su počeli napadati građane, a da su 2011. godine i same vlasti priznale kako nisu uspjele u detaljnom provođenju zakona te da su se bezakonju pridružili i građani koji hrane životinje ispred tuđih ulaza i drugi ljudi koji su iskoristili bezakonje da se situacija pogorša.
Savez općina i gradova je zbog toga podnio inicijativu za izmjene i dopune zakona koji se pokazao dosta skupim i za čije provođenje nema dovoljno uslova.
"Mi smo se registrovali 2012. godine, imamo 502 člana, od kojih je 87 ugriženo, te gotovo stotinu članova koji su vlasnici pasa i mačaka. Želimo da razgraničimo šta je to pas na ulici, a šta je to vlasnički pas. Krenuli smo od osnovnih ljudskih prava i sloboda, pokretanja mehanizama za implementaciju zakona uz izmjene te uklanjanje pasa sa ulica. Ukoliko su se vlasti do sada oglušile na vapaj građana, neće mirno promatrati crpljenje budžeta zbog brojnih tužbi građana", rekla je Ljubić.
Dodala je i kako Udruženje pruža psihološku pomoć žrtvama ugriza i edukaciju djece kako da se ponašaju prema psima radi vlastite sigurnosti.
Alen Pašić, veterinar iz Zenice i stručni saradnik udruženja, osvrnuo se na postojeći zakon, konkretnije na član 43, koji propisuje ko je nadležan za sprovođenje sterilizacija, kastracija i obilježavanja napuštenih pasa, navodeći kako na tome rade udruženja za zaštitu životinja kojih uopće nema u zakonu. Pašić je ukazao i na uvođenje eutanazije pasa nakon 14 dana boravka u azilu, o kojoj se u posljednje vrijeme vode brojne polemike, a naveo je i kako je njena cijena između 30 i 80 KM.
"Što više sterilišu, sve je više pasa. Poneke općine sada imaju azile, iako ih udruženja sada nazivaju logorima. Da su riješili problem, Udruženje Stop ugrizu ne bi bilo ni osnovano. Sve se svelo na Zenicu i Sarajevo, a gdje su drugi gradovi? Zašto ne brinu o psima u drugim gradovima? Tražimo uvođenje eutanazije, jer je ima i u svim evropskim zakonima. Ljudi su rekli da je eutanazija humana, pa zašto je onda ne bismo i radili?", rekao je Pašić.
Kao moguće rješenje problema, Pašić je naveo dosljednu primjenu zakona, uz tu izmjenu da psi ne mogu doživotno boraviti u azilima, već da se uvede eutanazija ukoliko ih niko ne udomi u roku od 14 dana.
"Sterilizacije treba provoditi, ali ko je ovlastio udruženja da hvataju životinje po ulicama. Naša općina nema higijenski servis, ali je došlo do početka gradnje azila za 60 pasa", rekao je Pašić, dodajući kako ne zna tačan broj pasa na zeničkim ulicama, ali da to znaju lokalna udruženja.
