Stranka Naprijed: Da li će EU postati baza za skrivanje bjegunaca iz BiH, kao što je do sada bila Srbija?
Na početku saopćenja stranke navodi se da su Delegacija EU i Hrvatska saučesnici u njegovom bijegu, ukoliko ne budu radili na izručenju.
"Snažno protestiramo Delagaciji EU u BiH zbog slučaja zamjenika direktora Agencije za istrage i zaštitu Zorana Galića, koji je pobjegao u EU odnosno u Hrvatsku, a obuhvaćen je istragom zbog primanja dara i zloupotrebe položaja dok je bio direktor Granične policije BiH. Upozoravamo da je Hrvatska kao članica EU, a time i sama EU, saučesnik u slučaju podrivanja pravosuđa u BiH i saučesnik u spriječavanju borbe protiv korupcije i kriminala", kazali su oni.
Istaknuli su i da nadležne institucije u Bosni i Hercegovini, kao i Ministarstvo vanjskih poslova BiH trebaju hitno poduzeti jasne poteze prema Hrvatskoj i EU kako bi se izvršio pritisak da Galić bude izručen BiH.
"U ovom slučaju Plenković i Hrvatska potpuno su odgovorni za podržavanje korupcije visokih razina u BiH. Ugovorom o izručenju između Hrvatske i BIH od 2012. godine, ratifikovan 7. avgusta 2013. godine, odbjegli zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić može bi biti izručen bh. pravosuđu jer, dvojno državljanstvo nije smetnja prilikom izručenja", navode.
Ističu kako je sada ključno pitanje – "ko ima veći uticaj: EU na Hrvatsku i Plenkovića, ili Čović na Plenkovića i Hrvatsku?".
"To će biti vrlo važno saznati. Svi znamo da je Čović ruski igrač u priči oko južne plinske interkonekcije. I svi znamo da je pravosuđe najslabija karika u BiH koja štiti korupciju visokih razina. Zato pozivamo američku ambasadu u BiH da se uvedu sankcije zbog slučaja Galić", pozvali su iz Naprijed.
Evropski put BiH nazvali su "putem odbjeglog Zorana Galića".
"Plenković u ovom slučaju odlučuje je li podrška Hrvatske evropskom putu BiH cinična i dovedena do apsurda jer kako stvari stoje – evropski put BiH je postao put odbjeglog Zorana Galića. Sada je izvjesno da će Hrvatska slučaj Mamića koristiti u vezi izručenja Galića. Zato pozivamo i na hitnu reviziju ugovora o izručenju između Hrvatske i BiH kako bi u taj ugovor bili uključeni i slučajevi prije 2005. godine, jer je očito da se slučajevi npr. Jelavića i Mamića koriste kako bi se nastavilo s praksom da osuđeni spas traže u prebjegu u susjednu državu obzirom da datumi presuda u njhovom slučajevima nisu pod ingerencijom potpisanog ugovora. Slučajevima Jelavića i Mamića a i Glavaša, javnost u obje zemlje je naviknuta na toleranciju opasnih praksi", kazali su.
Na kraju kažu da je ključno pitanje "Da li će EU postati baza za skrivanje osumnjičenih, optuženih i presuđenih lica koja bježe od BH pravosuđa, kao što je to do sada bila Srbija!"
