Studeni će biti vreo: Šta nas čeka nakon haških presuda Ratku Mladiću i čelnicima Herceg-Bosne
Ako je suditi prema reakcijama, a prije svega političkim reperkusijama koje su nastale u BiH, a djelimično i kod naših istočnih susjeda poslije presude Haškog suda Radovanu Karadžiću, ništa manje ne treba ni očekivati sljedeći mjesec, kada će u samo sedam dana Haški sud izreći prvostepenu presudu Ratku Mladiću i drugostepenu čelnicima tzv. Herceg-Bosne.
Stoga s pravom možemo očekivati da će mjesec studeni u političkom smislu biti vreo, računajući na već ustaljenu praksu da sudske presude proizvode političke krize i zastoje.
Bošnjačko-srpski odnosi na ispitu
Bošnjačko-srpski odnosi u studenom će biti na velikom ispitu, nakon što haškim hodnicima počne odzvanjati presuda Ratku Mladiću. Za bivšeg komandanta Glavnog štaba vojske RS, tužilaštvo Haškog tribunala zahtijeva kaznu doživotnog zatvora, a odbrana oslobađajuću presudu.
Sudski proces Ratku Mladiću počeo je 2012. godine, a optužnica ga tereti između ostalog za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata koji je u šest općina imao razmjere genocida, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i djelovanjem snajperista te uzimanjem pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
U posljednjih godinu dana Mladić je pokušao pribjeći taktici koju je vješto koristio Vojislav Šešelj, naglašavajući svoje zdravstvene probleme i ističući potrebu da se liječi u Srbiji. Naši istočni susjedi su čak slali pismene garancije da će Mladić biti na liječenju u toj zemlji, a da se sudski proces neće ugroziti. Ostaje sada da se vidi da li će Srbija nakon 22. studenog također garantovati za sve posljedice koje dolaze s presudom optuženom ratnom zločincu.
Je li i koliko je Hrvatska uključena u zločine čelnika tzv. Herceg-Bosne?
U jeku neminovnih reakcija, oštrih poruka i kritika na izrečenu presudu, što se s pravom može očekivati, Haški sud će u fotofinišu svog rada izreći i konačnu, drugostepenu presudu bivšim čelnicima tzv. Herceg-Bosne, u najobimnijem predmetu koji bi trebao rasvijetliti jesu li i koliko su naši zapadni susjedi bili umiješani u ratne zločine počinjene na teritoriji nekadašnje tzv. Herceg-Bosne.
Prvostepena presuda u ovom predmetu izrečena je 29. maja 2013. godine i osuđen je Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković na po 20 godina zatvora, Ćorić na 16 godina zatvora i Pušić na 10 godina zatvora. Time je potvrđena odgovornost političkog i vojnog rukovodstva tzv. Herceg-Bosne. Pretresno vijeće je zaključilo da su od januara 1993. godine sva šestorica optuženih bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao za cilj osnivanje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje Hrvata putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.
Na tu presudu žalbu je uložilo i Tužilaštvo i odbrana, a konačni sud na ovaj slučaj bit će izrečen 29. novembra. Strane u postupku su podnijele otprilike 150 žalbenih osnova i dostavile više od 12.000 stranica žalbenih podnesaka. Podnošenje podnesaka završeno je 29. maja 2015. godine, a žalbeni pretres je održan od 20. do 28. marta 2017.
Koliko su čelnici tzv. Herceg-Bosne bili povezani s bivšim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom i ministrom obrane Gojkom Šuškom, kao i Hrvatskom vojskom u zajedničkim ratnim ciljevima otkrit će konačna presuda.
Populistička retorika, oštre izjave i politička kriza neminovno bi mogli postati izuzetno izraženi u odnosima BiH i Hrvatske i tako dodatno usložniti odnose i već postojeća sporna pitanja između tih dviju zemalja. Ipak, posebno je pitanje odnosa prema preživjelim žrtvama zločina i u slučaju Ratka Mladića i čelnika nekadašnje Herceg-Bosne i pitanja njihove satisfakcije te činjenice da će biti iskorištavani u političke svrhe.
Haški sud je za vrijeme svog rada podigao optužnicu protiv 161 osobe, od čega su 83 osobe osuđene, a 19 ih je oslobođeno. Ukupno je 20 optužnica povučeno, a 17 optuženih je umrlo.
