Vrijeme je za pravdu
595

Sud u Hagu danas izriče presudu Ratku Mladiću: Doživotna robija ili ne

Piše: S. Hambo
Ratko Mladić na sarajevskom aerodromu 1993. godine (Foto: AFP)
Ratko Mladić na sarajevskom aerodromu 1993. godine (Foto: AFP)
U Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju danas će biti izrečena presuda optuženom ratnom zločincu Ratku Mladiću kojem se od maja 2012. godine do decembra 2016. godine sudilo po 11 tačaka optužnice, među kojima su i dvije tačke za genocid, pet tačaka za zločine protiv čovječnosti, četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Nakon nešto više od četiri godine suđenja, odnosno tačno 530 dana, koliko je Mladić sjedio na optuženičkoj klupi, sudsko vijeće danas će Mladiću izreći prvostepenu presudu. Kompletan proces suđenja obilježile su žalbe Mladićeve odbrane na njegovo navodno loše zdravstveno stanje, odnosno zahtjeve da ga liječe ljekari iz Rusije ili Srbije.

Tužilaštvo je tokom suđenja izvelo 169 svjedoka, a nakon okončanja iznošenja završnih riječi, tužilaštvo je zatražilo doživotnu robiju za Mladića. Odbrana je s druge strane izvela 208 svjedoka i na kraju postupka su tražili oslobađanje Mladića.

Ratko Mladić je od 12. maja 1992. do 8. novembra 1996. godine bio komandant glavnog štaba tzv. VRS-a. Prva optužnica protiv njega podignuta je 25. jula 1995. godine, od tada je četiri puta mijenjana, a posljednja operativna optužnica na osnovu koje mu je i suđeno objavljena je 16. decembra 2011. godine.

Mladić se nakon podizanja prvobitne optužnice 1995. godine skrivao sve do 2011. godine, prvobitno na području Han Pijeska, a kasnije u Srbiji. Uhapšen je 26. maja 2011. godine, a već 31. maja je prebačen u Hag. Prvi put se pred sudom pojavio 4. jula 2011. godine. Nakon što nije želio da se izjasni o krivici koja mu se stavlja na teret, Pretresno vijeće je u njegovo ime u zapisnik unijelo da se ne osjeća krivim.

U optužnici se navodi da je Mladić od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995. učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) koji je imao za cilj trajno uklanjanje bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi "polagali pravo".

Dalje se navodi da je od 12. maja 1992. do novembra 1995. Mladić učestvovao u još jednom UZP-u, poduhvatu pokretanja i provođenja kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva Sarajeva, čiji je cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom.

Osim toga, u optužnici se navodi da je, počevši od dana koji su neposredno prethodili 11. julu 1995. godine, pa sve do 1. novembra 1995. godine, Mladić učestvovao u UZP-u eliminisanja bosanskih muslimana u Srebrenici i to ubijanjem muškaraca i dječaka, kao i prisilnim odvođenjem žena, djece i jednog dijela starijih muškaraca iz tog područja.

I naposljetku, navodi se da je tokom maja i juna 1995. godine Mladić učestvovao u UZP-u uzimanja pripadnika Ujedinjenih nacija kao talaca kako bi se NATO prisilio da se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Mladića se također tereti na osnovu krivične odgovornosti nadređenog u skladu s članom 7(3) Statuta za zločine navedene u optužnici, između ostalog, da je znao ili imao razloga da zna da se snage pod njegovom efektivnom kontrolom spremaju da počine zločine ili da su ih već počinili, a nije poduzeo mjere da spriječi činjenje zločina ili da kazni počinioce tih zločina.

Nekoliko udruženja žrtava Mladićevih zločina danas će u Hagu prisustvovati izricanju presude uz nadu da će sud pravično odlučiti da će se zločini dokazati i da će pravda barem djelimično biti zadovoljena.

Kako će teći proces suočavanja s presudom, da li će presuda izazvati eventualno određene krize i kako će se sve to odraziti na odnose unutar BiH i odnose sa Srbijom, ostaje da se vidi u periodu koji dolazi.

Pretresno vijeće čine: Sudija Alphons Orie (predsjednik), sudija Bakone Justice Moloto i sudija Christoph Flugge.

Advokati odbrane su: Branko Lukić, Dan Ivetić i Miodrag Stojanović.

Izricanje presude počinje u 10 sati, a tekstualni prijenos suđenja moći ćete pratiti na portalu Klix.ba.