Sudija Agius: Haški osuđenici neće na prijevremenu slobodu bez pokajanja
Balkan Insight piše da su takvu odluku pozdravile Udruženja žrtava rata u BiH. Naime, predsjednik MMKS-a Carmel Agius smatrajući da osuđenici za ratne zločine nisu pokazali pokajanje, odlučio je ukinuti praksu po kojoj se ranije haškim osuđenicima automatski odobravalo puštanje na slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne.
U oktobru 2018. godine, prije nego je postao presednik MMKS-a, Agius je odbio zahtjev Radivoja Miletića, bivšeg generala Vojske Republike Srpske (VRS), da bude pušten na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine 18-godišnje kazne zatvora na koju je osuđen zbog zločina nad Bošnjacima u Srebrenici.
"Miletić kaznu izdržava u jednom od finskih zatvora. Iako je, prema zakonima te države, kao i dugogodišnjoj praksi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i njegovog nasljednika MMKS-a, Miletić imao pravo tražiti puštanje nakon izdržavanja dvije trećine kazne, sudije koje su mu je izrekle iskazale su neslaganje da mu se odobri prijevremeno puštanje na slobodu s obzirom na težinu krivičnih djela za koja je osuđen", piše Balkan Insight.
Jedan od tih sudija je i Carmel Agius, koji je tadašnjem predsjedniku MMKS-a Theodoru Meronu predložio da se Miletićev zahtjev odbije zbog činjenice da on nije pokazao ni "najmanji znak rehabilitacije (pokajanja)".
"Prema sudiji Agiusu, to što Miletić uviđa težinu svojih djela, kao što je izjavio posredstvom svog branioca, uopće nije dovoljno da pokaže pokajanje, pogotovo ako se uzme u obzir to da se Miletić sve vrijeme prvostepenog postupka ponašao 'hladno, svadljivo i beskompromisno' ", navedeno je u Meronovoj odluci.
Samo nekoliko mjeseci nakon odluke u slučaju "Miletić", početkom 2019. godine, Agius je došao na čelo MMKS-a i nastavio praksu zahtijevanja dokaza o pokajanju prilikom odlučivanja o molbama za izlazak iz zatvora nakon odsluženja dvije trećine kazne.
Balkan Insight je podsjetio da je Agius u januaru ove godine odbio zahtjev bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) Miroslava Brala za prijevremeni izlazak iz švedskog zatvora u kojem izdržava 20-godišnju kaznu zbog zločina počinjenih 1993. u Ahmićima kod Viteza.
"Generalno, ne smatram prikladnim omogućavanje osuđenicima povratak u pogođena područja prije nego što su odslužili punu kaznu a, da nisu pokazali određeni stepen rehabilitacije, uključujući i to da njihovo puštanje neće ugroziti mir i sigurnost u predviđenom mestu boravka", stoji u odluci sudije Ađiusa.
Agius je u svojoj odluci citirao izvještaj medicinskog oficira iz zatvora, kojem je Bralo rekao da "ne osjeća nikakvo iskreno kajanje za svoja djela".
Ovu odluku je prokomentarisao i Murat Tahirović predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida koji je naglasio da podržava praksu koju je uveo Agius.
"Dolaskom sudije Agiusa došlo je do toga da se detaljnije ispituje zahtjev (za prijevremno puštanje na slobodu) i da su do sada svi zahtjevi osuđenih odbijeni. To je svakako pozitivno za sve žrtve, a pogotovo za svjedoke", kazao je Tahirović za BIRN.
S druge strane, postoje i oni koji su skeptični u vezi ovakve odluke.
"Mislim da je činjenica da se od osuđenika zahtjeva da priznaju izvršenje djela kao uslov za ranije puštanje na slobodu potpuno neprihvatljiva, posebno ako su se tokom postupka izjasnili da nisu krivi za djelo za koje su optuženi. Na ovaj način oni se u izvjesnom smislu primoravaju na priznanje krivice”, kazao je advokat Aleksandar Lazarević, koji je predstavljao optužene pred Tribunalom u Hagu.
Trenutno, kazne zatvora izdržava 16 osoba koje je MKSJ osudio za zločine počinjene na području BiH, dok dvije osobe još uvijek čekaju prebacivanje u zemlje u kojima će služiti kazne – bivši presjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i bivši oficir snaga bosanskih Hrvata Milivoj Petković.
Početkom marta ove godine sudija Agius je odbio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Radoslava Brđanina, bivšeg političkog vođe SAO Krajine osuđenog na 30 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti.
U svojoj odluci Agius je naveo da je "velika težina njegovih zločina prepreka njegovom ranom puštanju na slobodu. Nadalje, Brđanin nije pokazao da je uspješno rehabilitovan".
Sudija Meron je, dok je bio na čelu Tribunala, odbio zahtjeve za prijevremeno puštanje na slobodu Stanislava Galića, ratnog komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, Gorana Jelisića bivšeg stražara logora bosanskih Srba i Radislava Krstića bivšeg generala VRS-a, ali samo zato što nisu odslužili dvije trećine svojih kazni.
