"Gotovo 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno, pa se vjeruje da će tokom 21. vijeka u 17 zemalja Afrike i Azije potpuno nestati vode", ističe Jagodićeva za Srnu.
Ona upozorava da je neophodno očuvanje rijeka za generacije koje dolaze.
"BiH je obdarena velikim prirodnim bogatstvima, među kojima je i bogatstvom rijeka i podzemnih voda koje osiguravaju dovoljno vode za piće. Nestašica vode nas neće zadesiti ako budemo svjesno, savjesno i pravilo upravljali vodama", smatra ona.
Odgovornost društva jeste da pazi na vodeno bogatstvo i toga bi svi morali biti svjesni, bar jedan dan u godini - napominje Jagodićeva pred obilježavanje Međunarodnog dana rijeka – 14. marta.
"Taj dan je prilika da se bar jednom godišnje podsjetimo na ogromni značaj vode i njenu nemjerljivu vrijednost, te na značaj naših rijeka i svih rijeka na planeti", kaže Jagodićeva.
Ona upozorava na ogromno prisustvo otpada po obalama rijeka, što je posljedica nemarnog odnosa stanovništva i nedovoljnog kontrolisanja i sankcionisanja zagađivača.
"Kazne koje zagađivači plaćaju minorne su u odnosu na štete koje nastaju pri zagađenjima vodenih površina. Rijekama se mora upravljati odgovorno, štititi ih i čuvati kao najveće bogatstvo koje nam je priroda podarila", napominje Jagodićeva.
Ljudi rijeke hiljadama godina koriste za plovidbu zbog niske cijene prevoza.
U područjima koja su šumovita, kao što su Skandinavija i Kanada, drvosječe koriste rijeke da bi njihov tok odnio trupce oborenog drveta nizvodno do postrojenja za dalju obradu, štedeći tako puno truda i troškova do kojih bi došlo korištenjem drugih izvora prevoza.
Rijeke su bogat izvor ribe i drugih jestivih vodenih organizama. Također, izvor su svježa voda koja se može koristiti za piće i navodnjavanje, pa su mnogi veliki gradovi svijeta smješteni na obalama rijeka.
Jagodićeva zaključuje da se rijeke moraju čuvati od svake vrste zagađenja, te da je neophodno o tome neprestano voditi računa, kao i o značaju vode koja je uslov opstanka civilizacije.