22 godine od Dejtona
36

Svjetski bošnjački kongres: Dejtonski sporazum je međunarodni ugovor s dva fantomska potpisa

Piše: Se. H.
(Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Svjetski bošnjački kongres danas je u Sarajevu organizovao tribinu o temi Dejtonski sporazum nakon 22 godine, na kojoj je profesor Suad Kurtćehajić govorio o pravnim nedostacima ovog sporazuma, ali i naglasio neke pozitivne strane koje, međutim, još uvijek nisu dovoljno iskorištene.

Na tribini je istaknuto kako se Dejtonski mirovni sporazum ni nakon 22 godine nije pomakao te da je stanje gore nego prije sedam godina kada je obilježavano 15 godina Dejtona i kada je vladao optimizam.

Suad Kurtćehajić je govorio o pravnim nedostacima Dejtonskog sporazuma zbog kojih je već na početku mogao biti osporen kao međunarodni ugovor.

"Imao je tri ugovorne strane i potpisnike. Međutim, jedna ugovaračka strana nije imala aktivnu legitimaciju, a to je nepriznata SR Jugoslavija koja nije postojala kao država koja je bila priznata od međunarodne zajednice. Ustav Bosne tako potpisuje samo jedna strana koja ima aktivnu legitimaciju - BiH. Entiteti nemaju aktivnu legitimaciju, tako da imate dva fantomska potpisa u ovom međunarodnom ugovoru", rekao je Kurtćehajić.

On je presudu Haškog suda od 26. februara 2007. godine da su vojska i policija Republike Srpske osmislile i izvršile genocid nazvao "omčom oko vrata" Republici Srpskoj, jer je dovela u pitanje RS i kompletan Dejtonski sporazum.

"Član 53. Bečke konvencije kaže da je svaki internacionalni ugovor koji je načinjen uz povredu norme koja zabranjuje genocid - ništavan", ističe Kurtćehajić.

Najveća greška Dejtona, prema njegovom mišljenju, je bilo instaliranje Republike Srpske, a zatim instaliranje entiteta pod takvim imenom te što smo njime dobili ustav naroda, a ne ustav građana. Također, ističe Kurtćehajić, same ustavne norme su u koliziji, zbog čega su česte diskriminacije.

Međutim, Dejton ima jednu odredbu koja je jača od cijelog Dejtona, navodi Kurtćehajić, a radi se o članu 3 stavka 5, gdje se govori o dodatnim nadležnostima. Taj dio podrazumijeva da će BiH kao država preuzeti sva pitanja koja su potrebna da se očuvaju suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodno-pravni subjektivitet BiH.

On je naglasio kako je visokom predstavniku data ogromna mogućnost, ali da on neće ništa uraditi ukoliko ga politički establišment u BiH na to "ne pritisne".