Treća godišnjica presude haškoj šestorci, u Mostaru i Kiseljaku zapaljene svijeće za Praljka
U Mostaru je ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača kulturna zajednica Troplet organizirala paljenje svijeća i projekciju fotografije generala Praljka, dok je mala grupa građana Kiseljaka isto učinila ispred spomen obilježja.
Haški sud, podsjetimo, osudio je pravomoćno čelnike tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora. Time je potvrđena prvostepena presuda čelnicima Herceg-Bosne.
Izricanje presude je obilježio momenat kada je Slobodan Praljak pred očima cijelog svijeta popio otrov nakon čega preminuo.
Predsjedavajući Žalbenog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Carmel Agius, ujedno i predsjednik MKSJ-a, izrekao je konačnu presudu u predmetu "Jadranko Prlić i drugi".
Tog 29. novembra 2017. godine osuđeni su, odnosno potvrđena je zatvorska kazna Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću.
Jadranko Prlić je i prvostepeno osuđen na 25 godina, Bruno Stojić na 20, Slobodan Praljak na 20, Milivoj Petković na 20, Valentin Ćorić na 16 i Berislav Pušić na 10 godina zatvora
Sudija Agius je na početku čitanja sažetka presude kazao da je ovo bio dug i složen predmet koji je trajao od 2006. godine.
Agius je pročitao obrazloženja o zločinima za koje je "šestorka" proglašena krivom u prvostepenom postupku.
Prvostepeno raspravno vijeće je presudilo da je međunarodni oružani sukob bio samo tamo gdje su se vodile borbe u kojima je učestvovala hrvatska vojska, a Žalbeno vijeće sada ističe da je međunarodni sukob bio na cijeloj teritoriji gdje je Hrvatska imala vlast na području tzv. Herceg-Bosne.
Sudsko vijeće je opisalo konačnu svrhu udruženog zločinačkog poduhvata, a odbrane su osporavale da su taj cilj dijelili Franjo Tuđman i službenici Hrvatske.
"Svih šest žalitelja osporavaju da su zajednički zločinački cilj dijelili svi, a da je cilj bio dominacija Hrvata kroz etničko čišćenje Bošnjaka", kazao je Agius.
Shodno mišljenju Žalbenog vijeća ostaje prvostepena odluka da je Hrvatska učestvovala u agresiji na BiH i da je Tuđman bio dio udruženog zločinačkog poduhvata. Sudsko vijeće je zaključilo da je Republika Hrvatska imala stvarnu vlast u nekim općinama na teritoriji samoproglašene Hrvatske republike Herceg-Bosne i da je na tom području vođen međunarodni sukob.
Žalbeno vijeće potvrdilo je učešće Praljka u UZP-u. Vezano za Praljkovu žalbu da je bio posrednik između Hrvatske i HVO-a u cilju izvršenja udruženog zločinačkog poduhvata, Pretresno vijeće nije pojasnilo da li je osuđen i za dijelove nakon što je došao u BiH u novembru 1993. godine, posebno za rušenje džamija i snajperske incidente u Mostaru.
Žalbeno vijeće je konstatovalo da se Praljak ne može smatrati odgovornim za zločine nakon novembra 1993. godine.
Međutim, kako je rekao Agius, odbrana Praljka nije dokazala kako to utječe na sveobuhvatnu presudu te je potvrđeno njegovo učešće u UZP-u.
Preminuo pacijent koji je pao s drugog sprata zgrade Kantonalne bolnice u Zenici
