Tuzlanski učenici dobijaju udžbenik o ratnoj historiji BiH, upoznaju detalje krvave prošlosti
Dodatak udžbeniku historije za deveti razred devetogodišnje osnovne škole, autora Almire Bećirović i Nazima Ibrahimovića, nedavno je izašao iz štampe, a uskoro će se naći i među učenicima koji od ove školske godine, shodno ranije izmijenjenom nastavnom planu i programu rada, imaju obavezu izučavanja perioda Bosne i Hercegovine od 1992. godine do kraja 20. vijeka.
Inicijativu za kreiranje ovog udžbenika 2017. godine pokrenuo je zastupnik u Skupštini TK Midhat Čaušević, koji se vodio činjenicom da se po pitanju izučavanja novijeg perioda historije ništa nije poduzimalo na federalnom i državnom nivou. Kako kaže, u razgovoru s osobama iz struke, pokušao je riješiti problem koji postoji, u skladu sa svim zakonskim procedurama.
"Činjenica je da je 25 generacija od završetka rata okončalo osnovnu školu, a da nisu imali priliku sistemski, osim onoga što je bio entuzijazam pojedinih profesora, izučavati noviju historiju naše zemlje. Ovo je jedan ogroman iskorak, a posebno ističem da je dodatak udžbeniku sačinjen na relevantnim činjenicama, odnosno dokazima. Nama je intencija da prikažemo stanje onakvim kakvo je ono bilo, bez bilo kakvog pokušaja devalviranja prošlosti i unošenja neistine u sam proces događaja od 1992. do 1995. godine", kazao je Čaušević za Klix.ba.
On navodi da su o bh. historiji u proteklim godinama više učili učenici u Kanadi, Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, ali, to je sada promijenjeno, konkretno u Tuzlanskom kantonu, jer je izdat dodatak udžbeniku. Kako je Čaušević, ovo je i jedan od načina suprotstavljanja zaboravu kao strateškom cilju onih koji su i počinili agresiju u periodu od 1992. do 1995. godine.
"Na ovakav način, izučavanjem historije bazirane na istinitim činjenicama, mi gradimo bolju budućnost svih naroda u Bosni i Hercegovini. Ako je budemo izučavali na principima istine i poštujući civilizacijske vrijednosti, možemo očekivati da će proces pomirenja i građenja suživota naroda u BiH biti lakši. Svako odsustvo istine i činjenica u izučavanju naše prošlosti, vodi ka iskrivljenoj slici i potencijalnim novim sukobima", dodao je Čaušević, na osnovu čije inicijative je 2015. godine 25. maj proglašen Danom žalosti u Tuzlanskom kantonu, što ranije nije bio slučaj, jer se on samo na prostoru Tuzle obilježavao kao takvim, a u znak sjećanja na masakr počinjen na Kapiji.
Dodatak udžbeniku je pisan na osnovu relevantnih historijskih izvora, a predstavljao je profesionalni izazov za jednog od autora Nazima Ibrahimovića, koji je bio i pripadnik Armije RBiH u periodu od 1992. do 1995. godine.
"U obrazovanju radim već 25 godina, što mi je pomoglo da izaberem adekvatan način na koji će učenicima tog uzrasta biti objašnjeno šta se dešavalo te zbog čega uče o navedenom periodu. Njima o tim dešavanjima pričaju djedovi i očevi, ali sve je to fragmentirano. U ovom dodatku udžbeniku sve je ukomponovano u jednu cjelinu - od smrti Josipa Broza Tita pa do 2000. godine", ističe Ibrahimović, kojem je veoma bitno da učenici odrastu sa znanjem o svim dešavanjima i tome odakle je došla agresija, ko je proveo i zbog čega.
Ovaj dodatak obuhvata teme vezane za disoluciju Jugoslavije, međunarodno priznanje Republike Bosne i Hercegovine, agresiju na našu zemlju, otpor odbrambeno-oslobodilačkih snaga i formiranje Armije RBiH, opsadu Sarajeva i drugih bh. gradova, kao i planove o podjeli Republike BiH, dejtonski mirovni sporazum te okončanje agresije.
"Također, osvijetlili smo i uništavanje kulturno-historijskog blaga, odnosno pravoslavnih, katoličkih, islamskih i jevrejskih objekata. Posebno smo se bazirali na to da su svi vjerski objekti Bošnjaka na prostoru RS bili uništeni, a čak su mezajra preoravana i na njima su građeni parkinzi, stočne pijace i slično. Cilj je bio da se zatre svaki vid prisustva Bošnjaka na ovim prostorima", dodaje Ibrahimović, koji je u proteklim godinama kroz 30 posto izmijenjenog nastavnog plana i programa rada učenicima nastojao pojasniti šta se dešavalo tokom agresije na BiH, prikazivanjem dokumentarih filmova i prezentacijom referata.
Knjiga koja je publikovana u izdanju Izdavačke kuće Nam iz Tuzle također sadrži i dijelove o ratnim zločinima, stradanju civila, koncentracionim logorima, kao i genocidu koji je počinjen u Srebrenici.
Između ostalog, među koricama je naveden podatak da je najmlađa ženska žrtva silovanja tokom rata imala 11 godina, zatim da je smrtno stradalo 3.372 djece, kao i to da su se na prostoru Republike Srpske nalazila 652 logora.
Iz Nama navode da je sadržaj u dodatku udžbeniku, osim na utvrđenim historijskim činjenicama, temeljen i na zvaničnim dokumentima, relevantnim publikacijama i neospornim presudama dostupnim i prihvaćenim u cijelom civiliziranom svijetu.
"Duboko vjerujemo da će istina o agresiji na međunarodno priznatu zemlju, koja je kulminirala genocidom u Srebrenici, biti važan segment u sazrijevanju budućih generacija u našoj domovini te jačanju njihove svijesti. Važno je da naša djeca znaju istinu, s obzirom na društvene okolnosti, u kojima je negiranje historijskih činjenica postala praksa, a negiranje zločina i slavljenje ratnih zločinaca svakodnevnica", rekao je za Klix.ba Jasmin Handžić, direktor Izdavačke kuće Nam.
Izdavanju ovog dodatka udžbeniku prethodila je izmjena nastavnog plana i programa rada predmeta Historija za učenike devetih razreda osnovne škole u Tuzlanskom kantonu, a djelo je kreirano u skladu sa svim normativima, odnosno aktima koje propisuje izdavačka djelatnost.
Shodno tome, spomenuti nastavni sadržaj u obradi će se naći krajem marta ove godine. Iz Izdavačke kuće Nam su donijeli odluku da svim trenutnim učenicima devetog razreda dodatak udžbeniku bude uručen besplatno, što je njihov svojevrsni poklon povodom 30. godišnjice nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Novija bh. historija dosad se izučavala na šturi način, a nadležni iz Tuzlanskog kantona navode da će uputiti apel i ostalim resornim ministarstvima u našoj zemlji, kako bi krenuli njihovim putem te u nastavne planove i programe uvrstili ovu tematiku, uz pripremanje adekvatnih udžbenika.
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
