Dodao je kako se problem kršenja ljudskih prava ne može riješiti odmah jer njihovog kršenja u BiH zaista ima na svakom koraku.
Kada je u pitanju zaštita ljudskih prava i njihovo kršenje, problem predstavlja i nepovjerenje građana BiH u institucije koje bi trebale rješavati ta pitanja, kazao je Bojić u izjavi za medije uoči dvodnevne godišnje konferencije o stanju ljudskih prava i sloboda, koja se održava u Mostaru.
Svrha konferencije je pregled realizacije zaključaka usvojenih na konferenciji "Ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, kroz zakonodavni okvir - trenutno stanje i planovi institucija BiH u oblasti ljudskih prava" koja je održana u Bijeljini prošle godine.
Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović u svom se izlaganju osvrnuo na zdravstvo, radne odnose i obrazovanje kazavši kako njegovo ministarstvo koordinira aktivnostima i radi na harmonizaciji zakona iz oblasti zdravstvene zaštite kako bi građani u BiH imali jednak pristup zdravstvu, kao i pitanjima iz radnih odnosa.
Po njegovom mišljenju, veliki problemi postoje u oblasti obrazovanja i neujednačenosti zakona na cijelom području BiH, što se posebice negativno održava na povratničku populaciju, kako na području Federacije, tako i Republike Srpske.
Naglasio je kako je očigledan primjer kršenja osnovnih ljudskih prava povratnika te djece na njihovo pravo na izučavanje materinskog jezika i nacionalne grupe predmeta.
"Mi želimo što prije da se ta segregacija i politizacija, koja je prisutna u obrazovnom sustavu prekine i da s krene u pravcu jednog europskog standarda tj. da se počnemo baviti kvalitetom obrazovnog sustava, a iza sebe da ostavimo prisutnu diskriminaciju i segregaciju", kazao je ministar Osmanović.
Osvrnuvši se na pojedine ocjene relevantnih međunarodnih institucija o stanju ljudskih prava u BiH, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Boravac istaknula je kako je slabost BiH nepoštivanje određenog broja preporuka koje se od nje traže.
Po njezinom mišljenju, institucije u zemlji slabo provode preporuke, kao i one zakonske odredbe koje su već donesene, kada je u pitanju zaštita ljudskih prava.
Rezidentna koordinatorica UN-a i rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Sezin Sinanoglu s druge, pak, strane smatra kako zakonodavna vlast u BiH, osim promocije i zaštite ljudskih prava ima ulogu nadzora, odnosno ima zadaću brinuti se da sve institucije u zemlji rade svoj posao.
Podsjetila je kako je BiH potpisnica brojnih međunarodnih akata koji se odnose na zaštitu ljudskih prava te da je njima preuzela i brojne obveze.
Kao najranjivije grupe u BiH, koje su izložene diskriminaciji i kršenju ljudskih prava navela je žene, mlade, Rome, pripadnike LGBT-a zajednice, osobe s invaliditetom i sl.
Naglasila je kako će UN raditi na tome da se pažnja javnosti skrene na takve osobe jer su to grupe ljudi čija su prava posebno ugrožena.
Svi sugovornici Konferencije složili su se da je BiH potpisnica mnogih međunarodnih konvencija, no da se njihova primjena slabo provodi.
Inače, u radu konferencije sudjeluju resorni ministri, ombudsmani, predstavnici državnih i entitetskih parlamentarnih odbora koji se bave ljudskim pravima , kao i predstavnici Skupštine Brčko Distrikta, direktori institucija BiH nad kojima se provodi nadzor, kao i predstavnici međunarodne zajednice i nevladinih organizacija.
