U Parlamentarnoj skupštini BiH održana konferencija pod nazivom "Svako dijete treba obitelj"

U ime Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH sudionicima se obratila članica te komisije Maja Gasal-Vražalica koja je istakla da je BiH potpisnica mnogih međunarodnih konvencija, među njima i UN Konvencije o pravima djeteta te dodala da se današnjom konferencijom želi naglasiti da BiH, skladno tim međunarodnim dokumentima, mora poduzeti sve potrebne mjere i stvoriti uvjete da djeca bez roditeljske skrbi, djeca pod rizikom od razdvajanja od obitelji i djeca s poteškoćama u razvoju imaju ista prava i isti status kao i druga djeca u BiH.

Gasal-Vražalica je naglasila da, prema važećim zakonima, ne postoji zakonsko uporište da se pri centrima za socijalni rad uspostave integrirane baze podataka kako bi procesi usvajanja djece bili transparentni i u najboljem interesu djeteta. Ta činjenica apel je za sve relevantne aktere i donositelje odluka da se prema ovom pitanju odnose s puno više razumijevanja, potpore i senzibiliteta, poručila je Gasal-Vražalica.

Obraćajući se prisutnim, predstavnica UNICEF-a u BiH Geeta Narayan istakla je da, prema podacima ove međunarodne organizacije, u ovom dijelu Evrope i Istočnoj Aziji živi više od tri miliona djece bez roditeljske skrbi.

U vezi s tim, rekla je ona, potrebno je provesti reformu pravnog sistema i transformirati insititucije s ciljem osiguranja alternativnog smještaja, prvenstveno za djecu s poteškoćama u razvoju i djecu mlađu od tri godine. Također, Narayan je poručila i to da vlasti trebaju uložiti napore i u prevenciju razvoja obitelji, da takvu grupu djece treba smjestiti u alternativne ustanove samo u krajnjoj nuždi i na što kraće vrijeme, ali da treba težiti i jačanju sistema hraniteljstva.

Sudionicima jučerašnje konferencije obratio se i specijalni predstavnik i šef Misije EU u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark koji je istaknuo kako u reformama treba težiti uvođenju alterativne brige za djecu s potreškoćama u razvoju i djecu mlađu od tri godine, jer je praksa pokazala da je institucionalna briga za ovu grupu djece veoma složena i zahtijeva velika finansijska ulaganja.

Tokom konferencije poručeno je kako je potrebno ojačati prevenciju i potporu obiteljima kako bi se sa sigurnošću moglo reći da u sistem roditeljske skrbi ulaze samo ona djeca kojoj je potrebno alternativno zbrinjavanje. Također, rečeno je, postoji potreba osnaživanja srodničke brige, nesrodničkog hraniteljstva, prevencije razdvajanja i reintegracije obitelji, kao i osiguranja mogućnosti da se djeca vrate u obitelj.