U Sarajevu održana komemoracija za akademika Dževada Jahića: "Ostala je teško nadoknadiva praznina"
Generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar rekao je da iza akademika Jahića ostaje praznina koja će se teško nadoknaditi.
"Iz prostog razloga jer je jedan od najvećih, najznačajniji, najsveobuhvatniji, najkompleksniji projekata ostao nezavršen, to jeste više tomni Rječnik bosanskog jezika. Imao sam čast da budem dio tima koji je zadnjih desetak godina pomagao u tom radu. I sada moramo vidjeti hoće li se skupiti snage da se završi taj projekata koji se jednom radi u historiji jedne zemlje i jednog naroda", poručio je on.
Od Jahića se oprostila i spisateljica i lingvistica Hasnija Muratagić.
"Dževad Jahić je argumentima tumačio jezik, obogatio bosanski jezik i pripremio za generacije koje stasavaju da upoznaju kolika je to ljepota, ostavio ogromno djelo, zalagao se za afirmaciju i bosanskoj jezika i Bošnjaka i Bosne i Hercegovine", kazala je Muratagić.
Dženaza akademiku Dževadu Jahiću biće održana danas u 13 sati u haremu Begove džamije.
Jahić je rođen 15. augusta 1948. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Rogatici. Završio je studij srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu 1973. Magistarski rad pod nazivom "Lovačka terminologija i lovački žargon u govoru rogatičkog kraja" odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977.
Doktorsku disertaciju pod nazivom "Ijekavskošćakavski govori istočne i jugoistočne Bosne" odbranio je 1981. na Filološkom fakultetu u Beogradu. Radio je u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu.
Na Filozofskom fakultetu radi od 1975. Godine 1983. biran je za docenta, 1989. za vanrednog, a 2002. za redovnog profesora na predmetima Historijska gramatika i Historija bosanskoga književnog jezika. Od 1989. do 1993. bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Katedri slavenskih jezika Filološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta.
Područja Jahićevog naučnog zanimanja bila su dijalektologija, historija jezika, sociolingvistika, iz kojih je objavio veći broj radova u naučnim časopisima (Južnoslovenski filolog, Zbornik za filologiju i lingvistiku, Slavjanskoje slavjanovedenije, Pregled, Sveske Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa).
Bio je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Osim naučnog, bavio se i književnim radom, a objavio je i više zbirki pjesama.
Strijelci osvajaju medalje, ali nedostaje podrška: Farah Onešćuk briljirala u Srbiji
