U Sarajevu osnovan Savez za šume BiH: Ujedinjeni smo u borbi, baš kao i za rijeke
Iako sa svih strana bombardovani huškačkim izjavama zavađenih političara, saopćili su kako se ljudi ove zemlje ujedinjuju u odbrani prirode te da će se zajedno boriti za šume, baš kao što smo se borili i za rijeke Bosne i Hercegovine.
Klimatske promjene sve ozbiljnije pogađaju cijeli svijet, pa i područje Bosne i Hercegovine. Padavina je iz godine u godinu sve manje, uslijed čega trpe ljudi, poljoprivreda, životinje, ali i šume. Drveću sve češće nedostaje vode, što pogoduje razvoju brojnih bolesti i štetočina.
Sve vrelija i sušnija ljeta uzrokuju pogubne šumske požare koji gutaju šumska staništa i prijete opstanku ne samo najčešćih šumskih vrsta (bukva, hrast, jela, bor, smreka) već i brojnih endemskih, kao što su munika i Pančićeva omorika.
Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare za period od 2007. do 2019. godine, u BiH je u 709 šumskih požara izgorjelo 349.697 hektara šuma i šumskih goleti, većinom livada sa brojnim endemskim biljkama, odnosno 6,83 posto teritorije BiH.
"No još uvijek najveću prijetnju našim šumama, uz požare, predstavlja bjesomučna sječa, nedozvoljena kao i ona formalno dozvoljena ali razmjerama ili načinom štetna za održanje i kvalitetnu obnovu šume. S te strane poseban problem u Federaciji BiH predstavlja nepostojanje Zakona o šumama", izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus centra.
Šume i šumska zemljišta u BiH pokrivaju oko 53 posto površine države. Zaliha svih šuma procjenjuje se na oko 291 milion kubika, a godišnji prirodni prirast je oko 8 miliona kubika.
Službena statistika procjenjuje da se godišnje siječe šest i po do sedam i po miliona kubika, ali bespravna sječa odnese vjerovatno još milion, većinom u privatnim šumama. Sjeći više od prirasta jednako je uništavanju šume.
S druge strane, ostaviti stanovništvo bez pristupa drvetu ugrožava razvoj, ali i način života ljudskih zajednica na ovim prostorima.
"Danas se dvije trećine stanovništva Bosne i Hercegovine još uvijek grije na drva. Opstanak mnogih porodica zavisi od dostupnosti ogrevnog drveta po pristupačnim cijenama i od uravnoteženog korištenja šumskog bogatstva", izjavio je Anes Podić iz Udruženja Eko akcija.
"To iz godine u godinu postaje sve teže - prvenstveno zbog energetske krize koja je dovela do globalne trke za ogrjevnim
drvetom. Domaći privatnici sada u enormnom povećanju izvoza vide priliku za bogaćenje, državna šumska preduzeća im to omogućavaju, a našim ljudima se time uskraćuju snabdijevanje kvalitetnim drvetom po prihvatljivim cijenama", poručio je.
Pitanje zaštite, očuvanja i obnove šuma stoga mora biti prioritetno okolišno ali i socijalno pitanje. Domaće vlasti se tim pitanjem međutim ne bave, prepuštajući naše šumsko bogatstvo špekulantima i zanemarujući potrebe stanovništva.
Šta se mora uraditi?
Povodom potpisivanja dokumenta oglasila se i Aleksandra Dragomirović iz Centra za životnu sredinu.
"Upravljanje šumama, njihovo korištenje i očuvanje mora biti zasnovano na integralnom principu uz zadovoljavanje potreba ljudskih zajednica, ali i živog svijeta uopšte. Trajnost (šumarska inačica, i slobodno možemo reći preteča sveprisutnog, održivog razvoja) u korištenju, upravljanju i očuvanju šuma je imperativ, a sve sa ciljem zadovoljenja potreba sadašnje populacije tako da se ne ugrozi zadovoljavanje potreba budućih naraštaja, ali i ne dovede u pitanje opstanak šumskih ekosistema i drugih vrsta", izjavila je Aleksandra-Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu.
Formiranje saveza komentirao je i Adi Selman iz udruženja Buđenje/Karton revolucija.
"Zaštita i očuvanje šuma zahtijeva ispunjavanje niza zadataka - od novih zakonskih propisa i jačanja rada institucija, preko širenja zaštićenih područja i izdvajanja bitno većih finansijskih sredstava za ta područja i šume uopšte, znatnijih ulaganja u zaštitu od požara, te strogu kontrolu sječe i zabranu izvoza drveta u sirovinskom stanju, pa do demokratizacije upravljanja šumama", izjavio je Adi Selman iz GP Buđenje/Karton revolucija.
Sličnog razmišljanja je i Amir Variščić iz organizacije Zeleni Neretva.
"Ako se smjesta odlučno ne pokrenemo, ostat ćemo bez šuma kao jednog od ključnih faktora opstanka živog svijeta na ovoj planeti, osudivši time okoliš na drastičnu degradaciju a naše ljude i njihove zajednice na agoniju ekstremnog siromaštva i pogubnih posljedica klimatske krize", upozorio je Amir Variščić iz organizacije Zeleni Neretva (Konjic).
Uloga okolišnih organizacija i društvenih grupa
Borba za bosanskohercegovačke rijeke, na kojima je planirana izgradnja preko 600 malih hidroelektrana, vodila se u duhu i praksi nezapamćenog jedinstva lokalnih zajednica i običnih ljudi iz cijele zemlje. Iako teška i puna iskušenja, ova borba pokazala je da udruženi i solidarni možemo pokrenuti korjenite promjene čak i u političkim i društvenim okolnostima kakve vladaju u Bosni i Hercegovini.
"Učinili smo da se zabrani izgradnja novih malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i krene u poništenje već zaključenih koncesionih ugovora. Značajne pobjede ostvarene su i u Republici Srpskoj, gdje su odbranjene rijeke unutar Nacionalnog parka 'Sutjeska', podsjetila je Lejla Kusturica, direktorica Fondacije ACT i dodala:
"Sad kada su u opasnosti i naše šume udružujemo snage da ih odbranimo i zaštititimo od eksploatatorskog i profiterskog rezona, da bismo ih očuvali za budućnost društvenih i prirodnih zajednica na ovim prostorima i cijeloj planeti Zemlji", poručila je.
