Od 300 ispitanika, 53 posto ih je kazalo kako su zaduženiji nego prošle godine, a 60 posto ih je izjavilo kao ne mogu živjeti normalno od svojih primanja. Također, 60 posto ih smatra kako je danas teže naći posao nego prošle godine.
Bez provođenja reformi
Razloga za ovakve odgovore je puno jer vlasti na svim nivoima nisu učinile mnogo kako bi ispunile Reformsku agendu i olakšale život građanima. Naprotiv, učinile su ga težim. Za dvije godine realizovano je tek 48 posto mjera, dok se u posljednjim mjesecima nije ništa dogodilo. Stepen realizacije veći je u RS-u i iznosi 53 posto, dok je u FBiH 39 posto, a na nivou države 52 posto.
"Zaključak je očigledan, politička kriza u potpunosti blokira realizaciju reformske agende. Ona je na periferiji interesovanja ključnih političkih aktera. Da nije interesa međunarodne zajednice ona bi bila proglašena neuspješnim projektom", rekao Adis Arapović iz CCI-ja.
Nova zaduženja vlada
Od pozitivnih vijesti izdvojili su rast BDP-a od tri posto, ali to nije dovoljno da bi utjecalo na značajno poboljšanje životnog standarda građana. Smanjen je i javni dug za tri posto, ali su se tokom ove godine dogodila nova zaduženja, što će utjecati na ponovni rast.
"Javni dug RS približava se EU limitu od 60 posto BDP-a. On je u prošloj godini bio 58 posto. Ovim se podriva fiskalna održivost entiteta i BiH. Treba biti svjestan da je BiH jedan brod - zajedno plovimo ili tonemo jer ono što radi jedan entitet utječe na drugi i obratno. Vlade se zadužuju kod komercijalnih banaka - FBiH za 20 miliona KM uz najavu novih 80 miliona KM, a RS 50 miliona KM. Ovo predstavlja rast od 100 posto u odnosu na period od prije pet godina. Ukupna zaduženost po stanovniku iznosi 5.712 KM", rekao je Arapović.
Visoka stopa nezaposlenosti mladih
Kreditni rejting BiH je nepovoljan i nalazimo se na dnu skale od 21 kategorije. Ispod nas su samo zemlje u kojima se događaju konflikti. Nazadovali smo i na rang-listi Svjetske banke, što pokazuje da reforme još ne daju očekivane rezultate. Direktna strana ulaganja su vrlo mala i u prošloj godini ih je bilo svega 537 miliona KM, što je drastično manje u odnosu na prethodne godine i mizerno u odnosu na zemlje iz regije (direktna strana ulaganja u RH 3,3 milijarde KM, a u Srbiji 4,5 milijardi KM).
"Nezaposlenost je opala za tri posto, što je pozitivan pokazatelj, ali je ekstremna stopa nezaposlenosti mladih - 68 posto, što je zabrinjavajući podatak. Prosječne plate u javnom sektoru su i dalje skoro dvostruko veće u odnosu na plate u privatnom sektoru. Intencija Reformske agende je bila da zauzda ovo. Opterećenja na rad i poslovanje nisu umanjena već su uvedeni novi nameti kao što je oporezivanje toplog obroka, što je za posljedicu imalo smanjenje neto primanja radnika", kazao je Arapović.
Životarenje
Istaknuto je kako je 73 posto radnika u zoni relativnog siromaštva (imaju novca da pokriju troškove stanovanja, hrane, bezalkoholnih pića i energenata), što nije život već životarenje, a trećina penzionera živi u apsolutnom siromaštvu.
