Prema ekonomskoj procjeni, cijena ulaznice trebala bi iznositi oko dvije KM, rekla je u razgovoru za Agenciju Fena Harita Čolaković, stručna saradnica Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo.
"S obzirom da je ovaj spomenik treća kategorija zaštite i da je zaštita na Vrelu Bosne prvenstveno zbog hidrološke vrijednosti, odnosno da je riječ o vodozaštitnoj zoni trenutni broj posjetilaca je veoma velik", potvrdila je Čolaković.
Samim tim veliki je pritisak na prirodu, pa je već, kaže, urađen elaborat ekonomske opravdanosti uvođenja ulaznica, čija je procedura u toku.
Na osnovu toga će se, mišljenja je, smanjiti pritisak na prirodne vrijednosti područja Vrela Bosne.
Osim ovog spomenika, KJU za zaštićena područja trenutno upravlja sa još dva zaštićena područja: Spomenik prirode Skakavac i Zaštićeni pejzaž Bijambare.
Prošle godine Bijambare su imale 35.000 posjetilaca registrovanih, čime su po kapacitetu zadovoljena očekivanja posjećenosti.
S druge strane, Skakavac zbog svog izgleda zahtijeva veće prirodne sposobnosti posjetilaca zbog čega je, ističe, manje posjećen, gdje najčešće borave alpinisti i istinski ljubitelji prirode.
Ulaz u zaštićeni pejzaž Bijambare za odrasle osobe danas iznosi dvije KM, a za djecu, studente, penzionere, invalidne osobe jednu KM, u šta je uračunata usluga parkiranja i korištenja javnog WC-a.
Ova socijalna cijena, kako je istakla Čolaković, usklađena je nakon što se prema ekonomskoj procjeni vrijednost ulaznice od 6 KM, nije mogla prihvatiti s obzirom na socijalne i ekonomske prilike u BiH.
Ulaz u Bijambarsku pećinu za odrasle je tri, a za djecu, studente, penzionere, invalidne osobe dvije KM, dok za organizovane grupe od 30 osoba ulaznica iznosi 45 KM.
"Sva ta prikupljena sredstva od ulaznica ne idu na plaće uposlenika KJU za zaštićena prirodna područja, već direktno za unapređenje prostora. Tako upravo radimo na edukativnom centru na Bijambarama", dodaje Čolaković.
Ukoliko Skupština Kantona Sarajevo u narednom periodu donese zakon o proglašavanju zaštićenog pejzaža Trebević, Javna kantonalna ustanova za zaštićena područja zvanično će preuzeti upravljanje nad Trebevićem. Trenutno je Nacrt zakona o proglašavanju zaštićenog pejzaža Trebević upućen u javnu raspravu od 60 dana, koja ističe 15. jula.
"To će biti četvrto zaštićeno područje kojim ćemo upravljati. Po donošenju Zakona o proglašavanju zaštićenog pejzaža Trebevića bit će obezbijeđena i sredstva za direktan nadzor, to jest nadzornike prirode i za potrebnu infrastrukturu", kazala je Čolaković.
Dok se to ne uspostavi Trebević nema zvaničnog upravitelja, pa ovisno od resora, šumom i šumskim zemljištima upravlja Kantonalna uprava za šumarstvo, općinskim dijelovima općina, dok objektima što je očito, zaključuje, niko ne upravlja.
