Velika prednost Malog: Uskraćena disertacija, ali je validna stranačka legitimacija
Siniša Mali, aktuelni ministar finansija Srbije, se prilikom izrade svoje doktorske disertacije poslužio tekstovima drugih autora, poturivši ih Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu kao svoje, da bi tek osam godina poslije, dakle 2019. godine, Odbor za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu otkrio prevaru.
Uprkos zvaničnom stavu nadležne komisije Rektorata Univerziteta u Beogradu, o nečasnim radnjama kojima se Mali poslužio, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se svojski potrudio da dokaže navodnu nevinost stranačkog pulena, dodsjetivši se da poruči kako ne bi trebalo da se njegova pozicija dovodi u pitanje, jer "ministar može imati i samo osnovnu školu".
A Mali, razumije se, ima još i diplomski, i magistarski rad.
Nema posljedica
Po uobičajenoj praksi u zapuštenim balkanskim društvima koja su iznjedrila elite što snalažljivost, da ne kažemo prevaru, prodaju pod pamet, Mali zbog plagiranja svoje doktorske disertacije neće snositi nikakve ozbiljnije posljedice. Osim podsmjehivanja, žrtve koju političari svakako podnose, zarad drugih privilegija.
No, nije Srbija usamljen slučaj, budući da fenomen plagiranih doktorskih disertacija dobrano potresa i zemlje Evropske unije, naročito otkako je istraživačka novinarka i asistentica na Fakultetu novinarstva i komunikologije Univerziteta u Bukureštu Emilia Șercan svojim istraživanjima počela ukazivati na razmjeru problema.
"Problem je u Rumuniji što su ljudi na svim važnim rukovodećim položajima, u svim institucijama, strankama, tajnim službama, upravi, pa čak i u akademskim krugovima, plagirali doktorate. Niko ne želi pravu promjenu. Prvenstveno da se stvari ne bi promijenile i da ne bi morali snositi posljedice", rekla je Șercan, prenosi Euro Scientist.
Bolja situacija nije ni u drugim zemljama, naročito ne u Bosni i Hercegovini koju fenomen kupljenih i krivotvorenih diploma već odavno potresa. Posljednje informacije kazuju nam da je revizijom otkriveno da su 74 osobe u javnom sektoru Federacije BiH zaposlene na osnovu lažnih diploma.
Nema sumnje da bi tek revizija doktorskih disertacija izazvala pravu pometnju u javnom prostoru Bosne i Hercegovine, ali očekivano bez ozbiljnijih posljedica.
I Tito je bio bravar
Relativizacija titula će se na ovdašnjim geografijama orado pozvati na doživotnog predsjednika SFRJ, bravara Josipa Broza Tita, ili otići još dalje, do SAD-a, gdje od 45 predsjednika njih 12 nije imalo završen fakultet, uključujući "najboljeg predsjednika" Abrahama Lincolna. Samo je jedan imao doktorat - Woodrow Wilson.
Kolumnista beogradskog dnevnog lista Danas, docent doktor Aleksej Kišjuhas, je u potrazi za odgovorom na pitanje "Čemu doktorat?" konstatovao da su doktori nauka finansijski osiromašeni, mentalno rastrojeni i nerijetko politički nepodobni, te da zvuči šašavo odgovor na pitanje zašto bi onda neko doktorirao.
"Upravo zato što je – teško", napisao je on, okarakterisavši doktorat kao jedan sizifovski egzistencijalno i kosmički pretežak poduhvat.
"I baš u tome je njegova poenta i kvaka. Svaka doktorska disertacija rezultat je neprekidnog, višegodišnjeg rada, borbe, sukoba i truda, hroničnog iznurivanja, sumanute preopterećenosti i sumasišavšeg izgaranja, praćenog nenormalnim stresom, sumnjama, krizama i preispitivanjima", napisao je Kišjuhas.
Prema istraživanju iz naučnog časopisa Nature iz 2018. godine, postoji "kriza" u pogledu mentalnog zdravlja među doktorantima. Istraživanje je obuhvatilo 2.279 postdiplomskih studenata iz 26 zemalja i 234 institucije, i među njima je otkrilo umjerene i teške oblike anksioznosti (41 posto) i depresije (39 posto).
Zašto bi neko jedinu preostalu stvar na ovom svijetu koja se ne može kupiti novcem ili utjecajem, kako je Kišjuhas okarakterisao doktorat, želio pod svaku cijenu, posluživši se makar i prevarom? Siniša Mali vjerovatno ima odgovor.
Ima li BiH Sinišu Malog?
Kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je na današnjoj sjednici u Parlamentu BiH potvrdio da je ranije radio na privatnim visokoškolskim ustanovima na oblastima javnih finansija i monetarne politike, te da je bio član komisija za odbranu završnih radova.
"Ne mogu se sjetiti koliko je javnih funkcionera polagalo završni ispit kod mene", kazao je Zoran Tegeltija odgovarajući na pitanje kako je moguće da je bivši zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Esed Radeljaš kod njega magistrirao ocjenom 10+.
No, više od magistarskog rada Radeljaša je javnost zainteresovana za doktorsku disertaciju Tegeltije i drugih funkcionera na najvažnijim društvenim funkcijama u Bosni i Hercegovini, naročito jer je već ranije pravosnažno osuđivan zbog nesavjesnog rada u službi.
Na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci utvrđeno je da su naučni radovi profesorice Radmile Čokorilo i profesora Ljubomira Zubera plagijati, ali ozbiljniju reviziju doktorskih disertacija ćemo, po svemu sudeći, još morati sačekati.
