BiH
60

Veliki broj parova želi napuštenoj djeci pružiti dom i porodicu

Piše: E.S.H.
U prvih devet mjeseci 2014. godine usvojeno je šestero djece, podaci su Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo. Za usvojenje djeteta potrebno je zadovoljiti zakonske pretpostavke.

Da bi jedan par pokrenuo postupak usvojenja mora u pravilu ispunjavati određene uvjete.

Par mora biti u životnoj dobi od 25 do 45 godina i stariji od usvojenika najmanje 18 godina, biti u braku, oboje moraju biti državljani BiH, imati dokaz da se protiv njih ne vodi krivični postupak, imati dokaz da bračni partneri nisu kažnjavani, imati dokaz da bračnim partnerima nije oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, imati dokaz da bračnim partnerima nije oduzeto roditeljsko staranje, pružati dovoljno jamstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko staranje, imati dokaze o zdravstvenom stanju iz kojih je vidljivo da ne boluju od bilo kakvih bolesti koje mogu imati negativan odraz na ličnost i zdravlje djeteta. Usvojitelji moraju ostvarivati primanja koja garantiraju materijalnu sigurnost porodice i imati riješeno stambeno pitanje.

Izuzetno, pod ovim uvjetima dijete mogu usvojiti i strani državljani, ukoliko dijete nije moglo biti usvojeno u Bosni i Hercegovini i ukoliko na to usvojenje saglasnost da Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH.

O detaljima usvajanja nas je upoznala direktorica Centra za socijalni rad KS Belma Baždar. Na početku nam je kazala da procedure za usvajanje nisu opširne ni dugotrajne.

"Dojam o opširnosti i dugotrajnosti procedura stvaraju objektivne okolnosti koje proizilaze iz našeg praktičnog iskustva prema kojem je veliki broj bračnih parova zainteresiranih za usvojenje, a mali broj djece spremne za usvojenje", rekla nam je direktorica Baždar.

Zainteresovano 100 parova, a 10 djece spremno za usvajanje

U JU Kantonalni Centar za socijalni rad u posljednje četiri godine prosječno je godišnje evidentirano sto parova zainteresiranih za usvojenje, a desetero djece spremne za usvojenje. To znači da je omjer zahtjeva za usvojenje i djece spremne za usvojenje deset prema jedan. Upravo taj omjer stvara pogrešnu sliku da postupak traje dugo i da su procedure opširne.

Belma Baždar nam je ispričala da je broj zahtjeva za usvojenje deset puta veći od broja djece za usvojenje, pa je na nivou JU Kantonalni Centar za socijalni rad sačinjena lista potencijalnih usvojitelja.

"Lista je sačinjena na temelju podnesenih zahtjeva i obrada stručnog tima Centra, potencijalni usvojitelji ne mogu tražiti određeno dijete niti se to u praksi dešava. U zahtjevu koji podnose Centru potencijalni usvojitelji mogu navesti kojeg spola dijete žele, dob djeteta, da li prihvataju dijete sa invaliditetom ili ne, da li su spremni usvojiti dijete koje ima zdravstvene probleme i sl. Stručni tim Centra, cijeneći potrebe djeteta, predlaže bračni par za koji smatra da će u cijelosti zadovoljiti te potrebe djeteta i osigurati ostvarivanje njegovog najboljeg interesa. Prilikom izbora, Stručni tim Centra stavlja akcenat na roditeljske kompetencije bračnog para, emocionalnu stabilnost, dužinu čekanja i motivaciju, ljubav prema djeci…", pojasnila je direktorica Centra.

Sve veći interes za ovaj vid zaštite djece bez roditeljskog staranja

Broj protokolisanih zahtjeva za usvojenje u posljednje četiri godine u Centru demantuje konstataciju da se bračni parovi teže odlučuju na usvajanje. Evidencija broja potencijalnih usvojitelja, svakodnevni upiti (usmeni i pismeni), interes izražen kroz posjete Centru i vođeni razgovori o temi roditeljstva realiziranog usvojenjem potvrda su sve većeg interesa za ovaj vid zaštite djece lišene roditeljskog staranja.

"Svako dijete, za koje se nakon provedenog postupka utvrdi da je spremno za usvojenje u skladu sa odredbama Porodičnog zakona Federacije BiH i Uputstva o metodama utvrđivanja podobnosti djeteta i osobe koja želi usvojiti te načinu izrade mišljenja o podobnosti za usvojenje, ide na usvojenje. Broj djece smještene u dječijim domovima u prosjeku je godišnje deset puta veći od broja usvojene djece. Razlog za takav omjer broja smještene djece u odnosu na usvojenu djecu nalazimo u činjenici da djeca nisu na smještaju u domovima samo zbog toga što su ih napustili roditelji. Nerijetko se dešava, da iz Zakonom propisanih razloga, a u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta, Centar roditeljima privremeno izuzima dijete i smješta ga u dom te nastavlja raditi sa roditeljima na otklanjanju uzroka koji su doveli do izuzimanja djeteta", ispričala je naša sagovornica.

Na smještaj u domovima čekaju i djeca sa invaliditetom i poteškoćama u razvoju i zdravstvenim problemima. Nažalost u zahtjevu za usvojenje u pravilu partneri naglašavaju da žele zdravo dijete. Samo izuzetno partneri navode da su spremni prihvatiti dijete sa manjim procentom invaliditeta ili zanemarljivim zdravstvenim poteškoćama. lz navedenih razloga, neka od djece ostaju u domovima do punoljetstva, bez obzira na potrebu da rastu u porodičnom okruženju i bez obzira na sve aktivnosti usmjerene na njihovo zbrinjavanje u biološkoj/srodničkoj ili usvojiteljskoj porodici.