Ipak, od kraja rata Bosna i Hercegovina nema adekvatan zakon o šumama koji je nekada predviđao masovno godišnje pošumljavanje. Vojvodina i Makedonija u posljednjih nekoliko dana počinju akcije podizanja svijesti o "plućima planete“, a kroz najavu velikih projekata pošumljavanja.
"Takve aktivnosti naravno postoje kod nas, ali u nešto manjem obimu. Svake godine imamo akciju 'Zasadimo milion sadnica za jedan dan', ali mislim da tu nešto škripi. S druge strane, naš Šumarski fakultet je prije godinu dana organizovao pošumljavanje na Trebeviću u okviru drugog projekta, a mislim da je to bila uspješna akcija i da su omladinci iz srednjih škola koji su u tome učestvovali zavoljeli taj čin", rekao je za Klix.ba Dalibor Ballian, profesor na sarajevskom Šumarskom fakultetu koji naglašava potrebu za još većim učešćem građana u akcijama stvaranja novih šuma.
"Ima odziva i među običnim građanima koji bi se rado priključili takvim projektima, ali je svakako potreban veći senzibilitet šire društvene zajednice. Što se tiče datuma aktivnosti, dolazi nam Međunarodni dan planina, imamo Dan planete Zemlje, a mogu reći da uvijek imamo određene prigode za pošumljavanje, a tu je i Međunarodni dan voda koji također iskorištavamo u te svrhe. Sve je to povezano u jedan lanac i svaka karika je bitna, jer bez samo jedne od njih cijela stvar pada", objasnio je Ballian koji je ove godine lično zasadio više od 5.000 sadnica.
Nekad i sad
"Koliko je mladica godišnje zasađeno u BiH to je zaista teško znati, ali mogu slobodno reći da je posađeno nekoliko miliona sadnica", rekao je Ballian koji je usporedio nekadašnje akcije i stvarne potrebe za drvećem koje se tokom poslijeratnih godina jednostavno ne održavaju.
"Nekad je Bosna i Hercegovina sadila i po 30 miliona sadnica godišnje. Tako je bilo davnih '80-ih godina prošlog vijeka, prije ovog nesretnog rata. Najveći problem kod nas u Federaciji je što nemamo zakon o šumama. U starom zakonu je bilo predviđeno da se za svaki posječeni kubik šuma zasadi novih 14 kvadrata. Taj član je ukinut uz obrazloženje da se to 'ne radi u Njemačkoj'. Njemačka ima visoke šume i nema velike potrebe da se pošumljava. Sad vi izračunajte: u BiH se godišnje siječe 5 miliona kubika, a u prosjeku na 14 metara kvadratnih stanu 3,5 sadnice", rekao je Ballian.
Njegova formula nagovještava da bi Bosna i Hercegovina godišnje morala pošumiti čak 70 miliona kvadratnih metara, na kojima bi trebalo biti zasađeno oko 17.000.000 sadnica.
Susjedi su bolji
Naši susjedi u Vojvodini trenutno počinju projekat pošumljavanja čak 27 miliona kvadratnih metara, a bit će iskorišteno, između ostalog, čak 278 tona sjemenki hrasta lužnjaka i više od 500.000 sadnica topole.
"Oni imaju veliki problem u posljednje vrijeme, a to su jaki vjetrovi. Plan vlasti srbijanske pokrajine je također zasaditi drvored duž svih vojvođanskih puteva kako bi se njihov efekat ublažio, a imaju i najnoviji problem zaslanjivanja tla koje uništava poljoprivredna dobra. Kako bi se spriječilo stvaranje pješčara oni to planiraju pošumiti", zaključio je Ballian podsjetivši da u susjedstvu postoji puno bolji sistem održavanja životne sredine.
