Zagrijavanje vode solarnim kolektorima u bh. domaćinstvima smanjuje račune za struju do 50 posto
Sistem koji ima automatiku i pumpu košta otprilike 4.000 KM po domaćinstvu, on podrazumijeva četiri kvadratna metra solarnih kolektora i 300-litarski bojler. To se pokazalo isplativim jer se račun za električnu energiju smanjuje od 30 do 50 posto zato što su upravo grijači najveći potrošači energije u domaćinstvu.
"To je posebno isplativo ako se za solarne kolektore odluči neko ko tek pravi kuću i odmah instalaciju prilagođava sistemu, odnosno ne kupuje dva bojlera od 80 litara, nego jedan od 300 litara koji se u periodima kada nema sunca može grijati na struju", kazao je za Klix.ba Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
Kolektore je moguće postaviti i u zgradama, a za funkcionisanje im je potrebno samo sunce koje grije vodu bez obzira na niske temperature.
"Potreban je bojler od 300 litara jer se na taj način produžava period korištenja tople vode kada je oblačno. Recimo, bez obzira na to što je 2-3 dana oblačno, u bojleru, zahvaljujući akumulaciji, ima dovoljno tople vode za potrebe jednog domaćinstva", navodi Žiško.
Uprkos tome, još uvijek je malo domaćinstava koja se odlučuju za ovakav način zagrijavanja vode jer ljudi, smatra naš sagovornik, ne razmišljaju o potrošnji energije na realan način.
"Prvo pitanje je uvijek može li se na to priključiti grijanje. Ljudi trebaju shvatiti da je ušteda na grijačima, a grijanje domaćinstva se rješava na drugi način. U klima uređaje se, u vrijeme njihove ekspanzije, ulagalo između 700 i 1.000 KM, a kada je njihova popularnost prestala, klima se uključuje jednom ili dva puta godišnje. Znači, uloži se novac u uređaj koji povećava potrošnju energije, a ne koristi se, dok se s druge strane postavljaju pitanja o isplativosti ulaganja u nešto što će smanjiti potrošnju energije i trajati godinama. Postoje kolektori čiji je princip rada da topla voda ide gore, a hladna dole, takav sistem sa 150-litarskim bojlerom košta 1.500 KM s ugradnjom, a neuništiv je jer nema ni automatike ni pumpe", ističe Žiško.
Račun za vodu veći od računa za struju
U prednosti solarnih kolektora lično se uvjerio i Sejfudin Agić, profesor u Elektrotehničkoj školi u Tuzli, koji nam je rekao da svuda priča o komforu u kojem njegova porodica uživa. Kaže da, uprkos tome što je profesor elektronike i telekomunikacija, što nemaju veze sa solarnom energijom, uvijek pokušava naći sličnost i podići svijest o obnovljivim izvorima energije.
"Voda se ugrije od 35 do 65 stepeni, ima je toliko da je nemamo gdje potrošiti, a sjajno se odrazilo na račun za struju. Račun za vodu je sada viši od onog za struju. Prosječni računi za struju su između 20 i 30 KM, a za vodu dobijem i više od 30 KM, a ranije su računi za struju išli i do 70 KM. U prosjeku su se smanjili za 40 posto. Uloženi novac se u potpunosti isplatio, ali sva sociološka istraživanja o toj temi kažu da ljudi koji su pioniri obnovljivih izvora energije i novih tehnologija to ne rade zato što smatraju da će se to odmah isplatiti, nego zbog povećanja komfora. Beskonačne su mogućnosti korištenja, potrebna je samo ideja", rekao nam je Agić.
Grijanje domaćinstava i proizvodnja struje nisu isplative investicije
Grijanje domaćinstva na ovakav način nije nemoguće, ali je to, tvrdi Denis Žiško, neisplativa investicija.
"Nije problem u sakupljanju dovoljne količine solarne energije, nego u akumulaciji. Da biste koristili solarnu energiju za zagrijavanje doma, morate imati ogroman rezervoar vode koju ćete zagrijati kolektorima i onda tu energiju koristiti za grijanje doma. Dakle, treba vam akumulator, nekoliko hiljada litara vode i dobro izolovan rezervoar iz kojeg ćete uzimati energiju za grijanje", navodi Žiško.
Zagrijavanje doma na ovakav način može besprijekorno funkcionisati ukoliko se u sistem uloži dovoljno novca i osiguraju potrebni uslovi. Međutim, široke narodne mase si ne mogu priuštiti takav sistem.
"U regionu imamo primjere restorana koji imaju rezervoare od 5.000 litara vode i 10-15 kolektora, to je prilično neisplativo jer ljeti postoji problem zbog pregrijavanja. Ima slučajeva i kod nas. Ljudi koji su dovoljno bogati zimi griju dom, a ljeti bazen, ali to je velika investicija da bi bilo prihvatljivo za široke narodne mase. Beskorisno je ukoliko ljeti nemate gdje s vodom. Postoje alternativna rješenja koja su isplativija, naprimjer, toplotne pumpe ili kombinacija fotonaponskih solarnih panela s pumpama. To je sada popularno", kaže Žiško.
Uz pomoć solarne energije moguće je proizvoditi i električnu energiju, ali to u bh. domaćinstvima nije slučaj. Ponovo iz istog razloga - nije isplativo.
"Ekonomska neisplativost je glavni argument. Zakon to dozvoljava, ali vraćeno ne može pokriti uloženo i to je glavni razlog zbog kojeg bh. domaćinstva ne proizvode električnu energiju na ovakav način", kazao nam je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Đindić.
Sankcionisani Vlatko Vukotić: Prepisujem im tri kredita i automobil star 22 godine
