Zašto je opasno da dan RS-a bude kad i Dan državnosti Srbije i bude li se aveti prošlosti?

Ova izjava izazvala je brojne reakcije i otvorila pitanja o političkim namjerama i mogućim posljedicama takve odluke.

Da bismo u potpunosti razumjeli zašto je ova inicijativa sporna, moramo se vratiti unazad kroz historiju i analizirati odnose Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH). Od vremena Prvog srpskog ustanka 1804. godine, koji je počeo na Sretenje, srpski narod je kroz različite historijske periode pokazivao interes za teritorijalno širenje. Prvi i Drugi srpski ustanak, kao i kasnije ratne kampanje, imale su za cilj stvaranje velike Srbije, što je uvijek uključivalo i teritorije BiH.

Hegemonističke težnje

Agresija na BiH početkom 90-ih godina prošlog stoljeća bila je vrhunac tih hegemonističkih težnji. Srbija, pod vodstvom Slobodana Miloševića, podržavala je vojno i logistički snage Republike Srpske koje su provodile brutalne etničke čistke i počinile genocid u BiH. Sjećanja na te dane su i dalje živa u kolektivnoj svijesti građana BiH, posebno među onima koji su izgubili svoje bližnje ili su bili prisiljeni napustiti svoje domove.

Sretenje, kao datum početka Prvog srpskog ustanka, ima duboko simboličko značenje za srpski narod. No, predložiti taj datum kao dan obilježavanja neustavnog dana Republike Srpske ima mnogo šire implikacije. Na prvi pogled, može se činiti kao pokušaj jačanja veza između Srbije i RS-a, ali dublje gledano, to je još jedan potez koji ukazuje na kontinuirane teritorijalne pretenzije Srbije prema BiH.

Historijski gledano, Srbija je uvijek imala hegemonističke pretenzije prema teritorijima BiH. Od samog početka formiranja moderne srpske države, postojala je težnja ka teritorijalnom širenju. Ove pretenzije postale su najjasnije izražene tokom ratova 90-ih godina kada je Srbija, pod krinkom zaštite srpskog naroda izvan svojih granica, vodila krvavu kampanju za stvaranje "velike Srbije".

Danas, iako Srbija formalno podržava teritorijalni integritet BiH, u praksi se ponaša drugačije. Zvanična politika predsjednika Aleksandra Vučića često je kontradiktorna. S jedne strane, Vučić izjavljuje podršku teritorijalnom integritetu BiH, dok s druge strane održava neuobičajeno prisne veze s političkim vrhom RS-a i podržava njihove separatističke težnje.

Vučićeva politika prema BiH može se opisati kao diplomatija dvostrukih mjerila. Srbija formalno priznaje BiH kao suverenu državu, ali istovremeno održava posebne veze s RS-om, što je protivno ustaljenim diplomatskim praksama. Ovo dvostruko ponašanje dodatno komplicira političku situaciju u regiji i šalje pogrešnu poruku međunarodnoj zajednici.

Dalekosežne posljedice

Prijedlog da neustavni dan RS-a bude isti dan kad i Dan državnosti Srbije implicira "jedinstvo srpskog naroda preko granica država", što može imati dalekosežne političke posljedice. Takav potez šalje jasnu poruku da Srbija i dalje gaji ideju o velikoj Srbiji, uključujući teritorije BiH.

Bosna i Hercegovina i Srbija imaju dugu i složenu historiju sukoba. Od Osmanskog carstva, preko Austro-Ugarske, do Jugoslavije i krvavog raspada te države, odnosi između ove dvije zemlje uvijek su bili napeti. Sukobi 90-ih godina ostavili su duboke rane koje se još uvijek liječe. Mnogi zločini počinjeni tokom rata ostali su nekažnjeni, a mnoge žrtve još uvijek traže pravdu.

Srbija koristi različite metode pritiska na BiH, uključujući političke, ekonomske i diplomatske. Kroz kontrolu nad infrastrukturom, energetikom i medijima, Srbija pokušava zadržati utjecaj nad BiH. Dodikova inicijativa da se Dan RS-a premjesti na Sretenje dio je šire strategije jačanja srpskog utjecaja u regiji.

Međunarodna zajednica, uključujući EU i SAD, često izražava zabrinutost zbog postupaka Srbije prema BiH. No, reakcije su često mlake i neodlučne. Potrebna je jača međunarodna reakcija kako bi se spriječili daljnji destabilizirajući potezi. Prebacivanje Dana RS-a na Sretenje trebalo bi biti ozbiljno shvaćeno kao provokacija i korak unazad u procesu pomirenja i stabilizacije regije.

To nije samo pitanje datuma

Premještanje neustavnog dana RS-a na Sretenje nije samo pitanje datuma. To je duboko politički potez s ozbiljnim implikacijama za budućnost odnosa Srbije i BiH. Dok Srbija formalno podržava teritorijalni integritet BiH, ovakvi potezi pokazuju pravu namjeru i nastojanje za jačanje srpskog utjecaja na teritorijima susjedne države.

Ova situacija zahtijeva budnost i spremnost na reakciju. Političke igre sa historijski osjetljivim datumima i simbolima mogu imati dugoročne negativne posljedice. Stoga je važno da se svaka inicijativa koja može destabilizirati regiju pažljivo analizira i odgovarajuće reagira. Samo tako možemo osigurati mirnu i prosperitetnu budućnost za sve narode Balkana.

Predložiti obilježavanje neustavnog dana RS-a na isti dan kada je i Dan državnosti Srbije ne samo da je provokacija, već i opasan politički manevr koji može imati ozbiljne posljedice. Milorad Dodik, poznat po svojim separatističkim ambicijama i bliskim vezama sa zvaničnim Beogradom, koristi svaku priliku da destabilizira situaciju u BiH. Ovo nije samo pitanje simbolike, već i jasan signal da Srbija i dalje ima pretenzije na teritoriju BiH, što dodatno ugrožava mir i stabilnost u regiji.

Vučićeva retorika o poštovanju teritorijalnog integriteta BiH samo je paravan iza kojeg se kriju stvarne namjere. Vrijeme je da međunarodna zajednica prestane zatvarati oči pred očitim pokušajima destabilizacije BiH i jasno pokaže da neće tolerirati ovakve provokacije. Premještanje neustavnog dana RS-a na Sretenje mora biti shvaćeno kao ozbiljna prijetnja miru i stabilnosti u regiji.