Zašto ne bismo trebali olako "otpisati" vakcinu Oxford/AstraZeneca
No, na stranu to da je BiH, odnosno FBiH obustavila vakcinaciju vakcinama kojih uopće nema, važno pitanje je koliko je realno i da ne kažemo pametno u trećem valu pandemije, koji je prema sadašnjim pokazateljima najsmrtonosniji do sada, otpisivati vakcinu koja je primjenjena na 17 miliona pacijenata, a nuspojave je prijavilo njih nešto više od 30. I to ne hiljada, ni stotina, nego 30 (riječima trideset) tretiranih osoba. Kada ove brojeve ubacimo u kalkulator, prostom matematikom dobijemo da je nuspojave prijavilo nešto više od 0.0017 posto vakcinisanih.
Glavna uzdanica u borbi protiv najveće svjetske pošasti
No da krenemo redom. Vakcina kompanije AstraZeneca, koja je razvijena u saradnji sa jednim od najprestižnijih svjetskih univerziteta Oxford, trebala je biti najveća uzdanica u borbi protiv najveće svjetske pošasti u ovom stoljeću. Razlozi za to su jednostavni. Provjerena tzv. "viral vektor" tehnologija proizvodnje, niska cijena i uvjerljivo najlakši režim skladištenja i transporta, ulijevali su nadu i siromašnijim zemljama da će uspjeti imunizirati svoje stanovništvo bez trošenja ionako skromnih financijskih sredstava na skupe rashladne lance.
Interes za ovom vakcinom, nakon uspješnog testiranja, ubrzo je porastao širom svijeta, a kompanija je, prema izvještaju brojnih svjetskih medija, radila punom parom kako bi obezbijedila što veći broj doza. Odobrenje od strane Evropske agencije za lijekove (EMA) uslijedilo je ubrzo nakon toga. Sve ovo predstavljalo je ozbiljnu prijetnju uspjehu druge evropske vakcine, one koju su proizvele kompanije Pfizer/Biontech. Daleko skuplja vakcina iz Njemačke, koja je većini zemalja svakako bila nedostupna zbog ekstremno niskih temperatura na kojima se morala skladištiti i transportovati, ozbiljno je ovim bila "ugrožena".
Onda su krenuli "problemi"
Tada su krenuli "problemi". Prvo je izražena sumnja u učinkovitost i brojke koje su prikazane na kliničkom testiranju. Nakon toga vakcinu je većina evropskih zemalja zabranila za upotrebu kod starijih osoba. Posljednji udarac, AstraZeneca je dobila nakon što su prijavljeni prvi slučajevi krvnih ugrušaka, koje su pacijenti navodno razvili nakon imunizacije ovom vakcinom. Jedna po jedna države su masovno obustavljale imunizaciju ovom vakcinom, a među posljednjim je to, koliko god bilo apsurdno, sinoć učinila i naša zemlja.
Džaba su svjetstki stručnjaci govorili da je vakcina sigurna za korištenje, džaba apeli nadležnih da se pažljivo razmotre odluke o obustavi vakcinacije i posljedice koje bi one mogle prouzrokovati, džaba nestašica vakcina na globalnom nivou i kašnjenja u isporukama putem COVAX-a. Sjeme sumnje u vakcinu je posijano, a građani odbijaju imunizaciju ovom vakcinom čak i u zemljama koje službeno nisu obustavile imunizaciju proizvodom AstraZenece. Šteta je očigledno učinjena i, iz ove perspektive, teško će vratiti povjerenje građana, čak i ako (kada) nadležni stručnjaci zaključe da imunizacija ovom vakcinom nema veze sa stvaranjem krvnih ugrušaka.
Konačnu odluku o "ispravnosti" EMA donosi sutra
Zašto je, u jeku pandemije kada bi trebao biti prioritet što prije imunizirati stanovništvo i spriječiti rast zaraženih i umrlih koji se u svijetu mjere milionima, brojka od 0.0017 posto dovoljna da iz arsenala izbaci značajan dio "naoružanja" za borbu protiv ove bolesti niko ne može sa sigurnošću odgovoriti. Pretpostavka je, međutim, da je i ovdje glavnu ulogu odigrao profit i njegova produžena ruka - politika.
Konačnu odluku o "ispravnosti" vakcine AstraZeneca Evropska agencija za lijekove donijet će sutra, a indikativno je da je danas Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučila nastavak njene upotrebe na osnovu trenutne procjene koristi i rizika.
"Beneficije od imunizacije vakcinom kompanije AstraZeneca nadmašuju rizike", saopćeno je iz WHO-a.
Sve ovo, međutim, moglo bi imati veoma malog uticaja na dalju vakcinaciju ovom vakcinom, obzirom da zdravstvena pitanja u Evropi tradicionalno ostaju u nadležnosti nacionalnih vlada, a ne EU-a ili EMA-e.
