"Ovo je veliki skandal"
123

Zastupnici Smajić i Emrić: BiH izgubila kontrolu nad svojim zračnim prostorom, a nadležni šute

I. M.
Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba
Delegat u Domu naroda Džemal Smajić i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić danas su održali zajedničku press konferenciju posvećenu ugrožavanju suvereniteta BiH u vazdušnom prostoru.

Džemal Smajić je kazao da je pitanje kontrole neba i zaštita suvereniteta BiH u vazdušnom prostoru traje već 28 godina.

"Sjetite se čuvene fešte iz decembra 2019. godine na kojoj je potrošeno 299.350 KM plus PDV povodom tzv. preuzimanja kontrole bh. neba. U suštini to je bila manipulacija i od tada počinje realizacija plana da se kontrola bh. neba prepusti Beogradu i Zagrebu", kazao je.

On je pojasnio da prema evropskom standardu, za nadzor vazdušnog saobraćaja neophodno je obezbijediti dva sekundarna i jednan primarni radaro u terminalnim oblastima. Sekundarni radar može da registruje letjelicu samo ukoliko je pilot uključio transponder, a primarni može da registruje sve letjelice u vazdušnom prostoru. Dakle, osnovni radar je primarni. Ukoliko jedna država ne posjeduje primarni radar, to znači da nema kontrolu nad svojim vazdušnim prostorom.

"Završni čin gubljenja kontrole bh. neba se desio kada je Čedomir Šušnjar, generalni direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH potpisao rješenje o povlačenju primarnog radara iz upotrebe, a postupajući po zahtjevu Agencije za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju BiH koju zastupa direktor Davorin Primorac. Tada sam se obratio Vijeću ministara i nadležnom ministarstvu za saobraćaj i komunikacije i tražio pojašnjenje o mjerama i aktivnostima koje je poduzeo aktuelni ministar Edin Forto da bi spriječio povlačenje primarnog radara i zaštitio suverenitet BiH", rekao je.

Smajić je poručio da iz odgovora koji je dobio evidentno je da ministar nije poduzeo nikakve mjere.

Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba

"Iz odgovora se može zaključiti da ministar Forto ne sprovodi politiku u oblasti civilnog vazduhoplovstva u skladu sa zakonom, služi kao protočni bojler za realizaciju koordiniranih aktivnosti na razbijanju suvereniteta BiH u vazdušnom prostoru. Nije ni čudo da ni nakon 28 godina ne kontrolišemo svoje nebo. Ovdje je stvar sigurnosne situacije u BiH. Ako nemamo primarni radar, koji se nalazio na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, civilna zaštita nema na osnovu čega dojaviti ili upaliti sirenu civilima da bi se sklonili ukoliko dođe do neprijateljskih aktivnosti iz vazduha. Nemamo instrumente pomoću kojih možemo pratiti šta se dešava na nebu iznad BiH", rekao je.

BiH je imala tri radara. Jedan (primarni) je ugašen, drugi (sekundarni) nalazi se na Jahorini i vrlo često je u kvaru. Treći radar (sekundarni) nalazi se na aerodromu u Sarajevu, a počelo je njegovo premještanje na lokaciju Bukovi iznad Sarajeva koja nema pristupnu putnu infrastrukturu, kojem se, kako kaže Smajić, neće moći prići sigurno šest mjeseci tokom godine zbog vremenskih uslova.

"Postavlja se pitanje, zašto Forto to sve dozvoljava?", upitao je.

On je poručio da u Srbiji imamo četiri primarna radara, a BiH je ostala bez jedinog koji je posjedovala.

"Od kada je formirana Agencija za pružanje usluga u zračnom saobraćaju BiH, za njeno funkcionisanje je potrošeno preko 500 miliona KM. Zašto se nije obnovio radarski sistem BiH, nego je urušen do potpune nefunkcionalnosti, dok su napunjeni budžeti susjednih zemalja za korištenje njihove opreme. Ovo sve upućuje na to da je u pitanju veliki skandal jer ministra Fortu susjedne zemlje koristi za vlastite interese dok neupućeni ministar urušava sigurnost BiH", kazao je.

Upitao je i zašto nije primarni radar ustupljen Ministarstvu odbrane BiH, nego je ugašen.

"Pri tome ako znamo da je loše stanje u ovom ministarstvu koje kada koristi helikoptere za, recimo, gašenje požara ili evakuaciju povrijeđenih civila, komunikaciju sa pilotom ostvaruje putem mobilnog telefona. To su zabrinjavajuće stvari. Ponovo postavljam pitanje zašto se radar nije ustupio ministarstvu odbrane? Ovom prilikom pozivam Tužilaštvo BiH da se uključi u ovaj slučaj i da ispita odgovornost svih aktera", zaključio je.

Jasmin Emrić je također pronlematizirao kontrolu zračnog prostora u BiH u konkretnom slučaju leta helikoptera Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije koji je 24. jula tekuće godine ušao u zračni prostor BiH, 25. jula izvršio više letova u zračnom prostoru BiH i nakon toga se vratio u Srbiju.

"Tražeći odgovore od nadležnih ministarstava i institucija u BiH, želio sam da se ovaj slučaj razjasni da bi svima bilo jasno da li je došlo da povrede zračnog prostora BiH od strane državnog zrakolplova Republike Srbije te da li su prekršene procedure letenja u skladu sa pravilnikom o odobravanju letova i u skladu sa zakonom BiH", rekao je.

Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba

On je poručio da odgovor od nadležnih institucija nije dobio. Stoga je grupa zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, podnijela interpelaciju koja je vezana za ovu temu i ovaj slučaj te su otvorili raspravu i predložili nekoliko zaključaka.

"Prvi zaklučak odnosio se na to da se pozove Tužilaštvo BiH da provede istragu i utvrdi da li je došlo do kršenja zakona o zrakoplovstvu BiH i Pravilnika o odobravanju letova. Također Predstavnički dom je odlučivao o zaključku kojim se od Ministarstva vanjskih poslova da uputi diplomatsku notu Srbiji da se razjasni cijeli slučaj te da se ukaže na prekršene diplomatske procedure", kazao je.

Emrić je poručio da zastupnici nisu dobili konkretan odgovor od Vijeća ministara i konkretno Ministarstva vanjskih poslova BiH jer ono daje odobrenja za let državnih zrakoplova drugih država.

"Ministarstvo je, kako sam nezvanično dobio informaciju, pripremilo odgovor prema Vijeću ministara da oni tvrde da ni na koji način nisu obavješteni o letu helikoptera Srbije te u tom kontekstu nisu dali odobrenje. To pokazuje da BiH uopće ne kontrolira zračni prostor jer, kao što možemo zaključiti, bilo koji zrakoplov može ući u zračni prostor BiH, vršiti letove i vraćati se na polaznu destinaciju, a da BiH nema instrumente da zaštiti svoj zračni prostor. A najviše zabrinjava pasivnost institucija koje ne najavljuju šta će poduzeti kako bi se spriječilo narušavanje zračnog prostora BiH", zaključio je.