Zeničkom rezolucijom imami spasili bh. Rome sigurne smrti u Jasenovcu
Zeničku rezoluciju 26. maja 1942. godine donijelo je 26 uglednih muslimanskih intelektualaca koji su tada Rome proglasili muslimanima kako bi spriječili njihovo odvođenje iz Zenice, ali i cijele Bosne i Hercegovine u logor Jasenovac gdje bi kao i Romi iz Hrvatske bili osuđeni na sigurnu smrt.
Romi su se u Bosnu i Hercegovinu počeli doseljavati prije Osmanske carevine jer su na ovim prostorima imali veća društvena prava, a dolaskom Osmanske carevine, to se nije promijenilo. Osmanska carevina je gajila visoko tolerantne odnose prema svim etničkim zajednicama, uključujući i Rome koji su stoljećima živjeli u miru razvijajući svoju kulturu.
"O historijatu Roma na području BiH i Zenice danas je u dvorištu Medžlisa islamske zajednice Zenica govorio zenički hafiz prof. dr. Mevludin Dizdarević koji se već duže vremena bavi ovom temom. U svome obraćanju prisutnima je kazao kako su Romi na prostoru Balkana razvijali svoju kulturu sve do Drugog svjetskog rata kada dolazi do početka uspinjanja fašističko-nacionalističke ideologije koja je bila izražena u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
“Ona je slijedila fašističku doktrinu koja je stavila izvan zakona etničke, rasne i neke druge skupine, a među njima Srbe, Jevreje i Rome. Poznato je da je 10. aprila 1941. godine Slavko Kvaternik ušao u Sarajevo i nekako preuzeo vlast, a da je već 15. aprila iste godine zapaljena zenička sinagoga i kao takva opljačkana. Taj događaj je označio početak progona zeničkih i bh. jevreja. Odmah nakon toga je došao red i na Rome koji su stavljeni van zakona i gotovo 90 posto hrvatskih Roma je završilo u Jasenovcu i drugim logorima gdje su najbrutalnije ubijeni. Takvim logorima su se zgrožavali i najveći fašisti”, kazao je Dizdarević.
Tadašnja zenička ulema u Sultan Ahmedovoj medresi koja je bila žarište okupljanja zeničkih intelektualaca odlučila je napraviti rezoluciju koja je jedan od najznačajnijih historijskih dokumenata Zenice.
“Zenička rezolucija je štitila etničke skupine, kako Rome tako i Srbe i Jevreje. Međutim, za razliku od drugih rezolucija, koje su donesene nakon događaja, Zenička rezolucija je donesena prije događaja. Kada je intelektualna elita vidjela da će Romi iz Zenice biti odvedeni u Jasenovac, brzo su se organizirali, održali nekoliko sastanaka i Rome su proglasili muslimanima čime su ih zaštitili progona”, pojašnjava je Dizdarević.
Na pitanje zbog čega je Zenička rezolucija upravo njemu bila toliko zanimljiva da oživi sjećanje na nju kroz historijski čas na mjestu gdje je i potpisana, Dizdarević je kazao kako mnogi današnje muslimane stavljaju van evropskih vrijednosti, a da je ustvari situacija suprotna navodima onih koji su progonili bh. i zeničke Rome.
“Ovo je jedan od najznačajnijih datuma u historiji Zenice. Kada je Ademu a.s. bio potreban jedan grijeh da se pokaže njegov karakter, ovom deklaracijom građani Zenice su pokazali svoj karakter da poštuju humanističke vrijednosti koje su utkane kod bh. muslimana”, zaključio je Dizdarević.
Događaju je prisustvovao i vijećnik u Gradskom vijeću Zenice ispred reda nacionalnih manjina Asim Musić koji je kazao kako odnos prema romskoj populaciji od rezolucije do danas nije promijenjen u Zenici.
"Ja se sjećam da mi je moj djed jednom prilikom rekao, kada smo prolazili ispred advokatskog ureda Fadila Imamovića, koji je inače bio potpisnik deklaracije, da njega nije bilo i drugih potpisnika, da ne bi bilo ni nas”, izjavio je Musić.
O historiji Zeničke rezolucije danas su se upoznali zenički imami, predstavnici Medžlisa islamske zajednice Zenica, kao i drugi građani Zenice koji su svojim prisustvom dali značaj današnjem datumu.
