Zijo Ribić je zahvaljujući stambenom programu EU dobio stan i priliku za život dostojan čovjeka
Životna priča Zije Ribića nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a svjetlo na kraju tunela, priča nam on, predstavljao je upravo Regionalni stambeni program EU u okviru kojeg je, dvije decenije nakon okončanja rata u našoj zemlji, dobio vlastiti krov nad glavom.
Kao osmogodišnji dječak Ribić je u maju 1992. godine jedini preživio stravičan masakr u Skočiću kod Zvornika. Tog stravičnog maja Ribiću su ubijeni svi članovi porodice, među kojima su roditelji, šest sestara i brat.
Preživio je s strijeljanje, a u bolnicu su ga s povredama lijeve ruke i vrata prebacila dva srpska vojnika. Potom je izmješten u Institut "Simo Milošević" u Igalu u Crnoj Gori, gdje je zbog teških trauma i poremećaja sna boravio dvije godine.
Kao jedini preživjeli od devet članova porodice, Zijo je morao nastaviti sam koračati kroz život.
Nakon Igala, prebačen je u Dječiji dom Mladost-Bijela u Herceg Novom, a potom u Dom za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli u kojem je proveo svoje tinejdžerske dane.
Tuzlanski dom morao je napustiti nakon navršenih 18 godina te je krenuo put Italije gdje je proveo izvjestan vremenski period.
Nakon povratka u Tuzlu, bez krova nad glavom, Ribić je dobio posao u Hotelu Tuzla u kojem mu je menadžment ponudio jednu sobu za život.
Prilika za drugačiji život
Totalni preokret u njegovom životu nastupio je 2016. godine kada je u okviru Regionalnog stambenog programa EU Ribiću dodijeljen stan u novoizgrađenoj zgradi u naselju Ši Selo u Tuzli.
"Proteklih godina mi je bilo izuzetno teško, između ostalog, jer nisam imao svoj krov nad glavom. Međutim, sve se promijenilo nakon što su mi uručeni ključevi stana. Osjećaj je bio neopisiv jer sam nakon 24 godine konačno dobio svoj krov nad glavom", priča nam Ribić koji ni ovaj put nije mogao sakriti osmijeh s lica.
Prilikom useljenja u stanu je zatekao novu mašinu za veš i frižider, ali kako su dani odmicali Ribić je uz pomoć prijatelja i dobrih ljudi u potpunosti uspio opremiti dnevni boravak, kuhinju, kupatilo i spavaću sobu, koji se prostiru na 39,5 kvadratnih metara.
Vjenčanje i uloga roditelja
Ribiću su se nakon useljenja u novi stan otvorila još jedna vrata sreće. Nedugo nakon što se preselio u Ši Selo odlučio je zasnovati porodicu.
Ovaj 34-godišnjak se oženio, a na današnji dan, prije tačno dva mjeseca, on i supruga Ramiza su dobili kćerku Saru koja je donijela toplinu i sreću u njihov dom.
"Pored vlastitog doma u životu sam imao još jedan cilj, a to je da oformim porodicu. Zbog toga sam neizmjerno sretan i sada konačno moj život ide u pravcu o kojem sam godinama sanjao", navodi Ribić kojem je Regionalni stambeni program EU promijenio život u itekako pozitivnom smislu.
Inače, Regionalni stambeni program EU uspostavljen je kako bi pružio trajna stambena rješenja za ranjive kategorije izbjeglica i raseljenih osoba nakon sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu od 1991. do 1995. godine.
Program implementiraju Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Srbija, a većim dijelom ga finansiraju međunarodni donatori.
"Regionalni stambeni program u BiH je počeo 2013. godine i očekuje se da će osigurati trajna i održiva stambena rješenja za više ranjivih kategorija izbjeglica i interno raseljenih lica i povratnika, bilo u njihovim mjestima porijekla (3.820 porodica), mjestima raseljenja (1.500 porodica) ili u okviru institucija sistema socijalne zaštite (80 porodica)", rekla je za Klix.ba glasnogovornica Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Jamila Milović-Halilović.
Izgrađeno 438 stambenih jedinica
U okviru ovog programa do sada je u BiH izgrađeno 438 stambenih jedinica, a Milović-Halilović navodi da je u našoj zemlji odobreno pet potprojekata.
Potprojekt 1 podrazumijeva opskrbu građevinskim materijalima za 20 porodica i pomoć za 150 porodica u rekonstrukciji po principu "ključ u ruke", dok potprojekt 2 obezbjeđuje rješenja za 780 domaćinstava za povratak i reintegraciju ili lokalnu integraciju u BiH.
Potprojekt 3 predstavlja izgradnju 512 stanova u 19 općina širom zemlje, dok potprojekt 4 rekonstrukciju 435 porodičnih kuća za povratak izbjeglica i interno raseljenih lica i izgradnju 45 porodičnih kuća za lokalnu integraciju interno raseljenih lica u BiH.
Posljednji, ali ne manje važan je potprojekt 5 koji podrazumijeva izgradnju ili obnovu 50 porodičnih kuća za lokalnu integraciju i izgradnja ili obnovu 500 porodičnih kuća za povratak izbjeglica i interno raseljenih lica u BiH.
"Selekcija korisnika za potprojekte BiH 1 i BiH 2 je završena, dok je za BiH 3, 4 i 5 u naprednoj fazi. Radovi napreduju i izgradnja je u toku na nekoliko lokacija. Očekuje se da će do kraja 2018. godine biti završeno oko 1.200 jedinica. Sve u svemu, 5.400 domaćinstava ili 14.000 osoba bi trebalo biti zbrinuto do 2020. godine", naglasila je Milović-Halilović.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je vodeća institucija Regionalnog stambenog programa i ima ukupnu odgovornost za implementaciju, upravljanje, koordinaciju, superviziju, praćenje i evaluaciju državnog projekta stambenog zbrinjavanja u BiH.
Najznačajniji poslijeratni projekt podrške povratku
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac za Klix.ba je ocijenila da Regionalni stamben program EU predstavlja najznačajniji poslijeratni projekt podrške povratku, odnosno implementaciji Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"O njegovom značaju, odnosno obimu govori podatak da Državni projekt stambenog zbrinjavanja u BiH u okviru Regionalnog stambenog programa ima za cilj osigurati stambeno rješenje za 5.400 domaćinstava odnosno oko 14.000 osoba najugroženijih izbjeglica, interno raseljenih lica i povratnika. Ukupna vrijednost dijela Regionalnog stambenog programa koji se provodi u BiH je oko 200 miliona KM, od čega se 85 posto finansira iz Fonda Regionalnog stambenog programa, a 15 posto je doprinos BiH", rekla je Borovac za naš portal.
Pored spomenutih pet potprojekata, Borovac je navela da je odobreno i proširenje još dva, tako da su do sada odobrene donacije u ukupnom iznosu od oko 95 miliona KM, što uz domaću kontribuciju od oko 15 miliona KM predstavlja ukupnu vrijednost od 110 miliona KM.
"Naša zemlja je pozvana da dostavi novi prijedlog potprojekta BiH 6 u iznosu granta od 28 miliona KM. Uz domaću kontribuciju od 5 miliona KM ukupna vrijednost ovog potprojekta, čije se odobravanje očekuje početkom juna ove godine, iznosi 32 miliona KM", navodi Borovac.
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH kaže i da je u protekle dvije do tri godine mnogo učinjeno na uspostavi zakonskog okvira, projektovanju i tenderskim procedurama, ali su rezultati RSP-a danas itekako vidljivi na terenu.
To je, navodi ona, rezultat uspješne saradnje Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao vodeće institucije za provedbu Regionalnog stambenog programa, s jedinicama za provedbu - Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvom za izbjeglice i raseljena lica i Odjelom za izbjeglice, raseljene osobe i stambena pitanja Vlade Brčko distrikta BiH.
"Ostvarena je i odlična saradnja s gradovima i općinama u BiH u kojim se provodi Regionalni stambeni program, a do sada se on realizira u više od 70 gradova i općina, dok će taj broj u narednom periodu biti i veći. Saradnja koja je ostvarena na realizaciji Regionalnog stambenog programa služi kao primjer saradnje, ne samo sa zemljama regiona, nego i među institucijama unutar naše zemlje, na šta smo istinski ponosni", nadovezuje se Borovac.
Naglasila je i da je riječ o jedinstvenom projektu poratne obnove u regiji i svijetu. Pokrenut je kao dio šireg političkog sporazuma i predstavlja inicijativu utemeljenu na partnerstvu BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
"Saradnja između zemalja doprinosi vraćanju međusobnog povjerenja, regionalnoj stabilnosti, promicanju mira i suživota u regiji. To je osnov svjetlije budućnosti svih nas ne samo u BiH nego i cijelom region. Smatram kako je upravo jedna od najvećih vrijednosti ovog projekta njegov integrativni karakter, odnosno činjenica da na njegovoj provedbi zajedno rade četiri zemlje regiona, da pružamo prijateljsku podršku jedni drugima i da se istinski radujemo uspjesima i značajnim rezultatima Regionalnog stambenog programa", kaže Borovac.
Regionalni stambeni program je jedinstven i po tome što izgradnju objekata prate i mjere održivog povratka.
"Dugo smo ukazivali kako samo izgradnja krova nad glavom nije garancija povratka, a to su prepoznali i naši partneri i donatori koji su prihvatili podržati mjere održivosti povratka. Do sada je kroz projekte mjera održivosti posredstvom Catholic Relief Services osigurana podrška za više od 280 porodica u 32 općine u vidu pomoći u mehanizaciji, zapošljavanju i samozapošljavanju, sadnicama… Po tom modelu će mjere održivosti pratiti i dalju izgradnju u okvirima Regionalnog stambenog programa, što je, sigurna sam, ključ uspjeha", smatra Borovac.
Predviđeno stambeno zbrinjavanje blizu 74.000 osoba
Iz Delegacije EU ističu da je do sada je za ovaj program osigurano 284 miliona eura, od čega je EU izdvojila 232 miliona, a ostali donatori 52 miliona eura.
Regionalnim stambenim programom predviđeno je stambeno zbrinjavanje oko 74.000 osoba ili 27.000 domaćinstava, a ukupna vrijednost programa je procijenjena na 584 miliona eura u periodu od pet godina. Sveukupna podrška Regionalnom stambenom programu u BiH do danas iznosi 49 miliona eura.
"EU je veoma posvećena da pomogne zemlji u reagovanju na izuzetne izazove sa mogućim budućim revidiranim Regionalnim stambenim programom. Na 14. sastanku Skupštine donatora Regionalnog stambenog programa, koji je održan prošle godine u Parizu, EU je potvrdila da će obezbijediti dodatnih 84 miliona eura koji će biti dodijeljeni tokom 2017/2018. Tom prilikom, EU je najavila da bi do sredine 2018. trebao biti pripremljen regionalni plan za put ka naprijed", kaže Jamila Milović-Halilović.
EU nastavlja da naglašava potrebu za konsolidovanim korisničkim podacima, sakupljajući informacije prikupljene na svim administrativnim nivoima kako bi se kreirao ažurirani status o stanju interno raseljenih osoba i izbjeglica.
"Također, potrebno je početi planirati izlaznu strategiju za Regionalni stambeni program kako bi se osigurala održivost dosadašnjih ulaganja, te zato što se u okviru programa ne može pomoći svim porodicama kojima je pomoć potrebna", kaže Milović-Halilović.
Ova strategija bi također bila korisna kako bi se iskomunicirao opseg Regionalnog stambenog programa, odnosno trajanje programa, raspoloživa finansijska sredstva, ali i broj korisnika.
EU je spremna i u budućnosti razmatrati pripremu novog programa zasnovanog na potrebama - Program integracije BiH, nakon sprovođenja temeljne i detaljne procjene potreba, sagledavajući sve aspekte koji se trebaju riješiti, odnosno stambeno zbrinjavanje, pristup zdravstvu, obrazovanju, pravnim uslugama, registraciji, a sve uz poštivanje rigoroznih kriterija ranjivosti.
