Život u kolektivnom centru 28 godina nakon rata: Teška je prognanička sudbina

Holandske kuće i danas su u funkciji, s tim da su one u proteklom periodu uređene na adekvatan način te su sada potpuno uslovne za život osoba.

S druge strane, u kolektivnim centrima je znatno drugačija priča. Stambene jedinice su uglavnom u zapuštenom stanju te su neuslovne za život osoba.

Ekipa portala Klix.ba posjetila je Ježevac, koji se nalazi u podnožju planine Konjuh, neposredno uz rijeku Oskovu. Tamošnji mještani, snalaze se kako znaju i umiju te preživljavaju svoju nesreću koja ih je zadesila ratnim razaranjima.

U jednoj od malenih kućica danas sa svojom porodicom živi i Zlatko Milić, koji je od početka rata do 1997. godine promijenio čak 14 kolektivnih smještaja. Priča nam da prognanički život nije nimalo jednostavan.

"Za vrijeme rata sam sa porodicom završio u Srbiji, gdje smo pukim slučajem jedva ostali živi. Razmjenom porodica smo vraćeni u BiH te smo 1997. godine došli u ovo kolektivno naselje. Uslovi su veoma loši, ali, moramo se boriti", kaže nam Zlatko.

Ističe da se na pomoć drugih danas ne oslanja, već da sve što zarađuje, osigurava svojim rukama.

"Ja se ne oslanjam na Crveni križ i slične organizacije. Svako od nas mora ustati i raditi, kako bi stekao bilo kakvu egzistenciju. U koju god kuću sam došao morao sam od nule sve počinjati, ali ja se ne žalim", navodi Zlatko.

Zlatko bi sa svojom porodicom u dogledno vrijeme trebao završiti u jednom od socijalnih stanova koji su trenutno u izgradnji na prostoru Banovića.

Nakon okončanja građevinskih radova na dvije zgrade, za očekivati je da će doći do procesa zatvaranja kolektivnih centara u ovoj rudarskoj općini.

Gutić nam kaže da je Općina Banovići još 2017. godine dobila jednu ponudu ulaska u CEB II projekat, koji finansiraju Razvojna banka i Vijeće Evrope, a on se odnosio na zatvaranje kolektivnih smještaja. Implementator je bilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, ali iz nepoznatih razloga realizacija do prošle godine nije počela.

"Ovaj projekat podrazumijeva izgradnju dvije zgrade od po 15 stanova, u kojima bi bile smještene osobe koje se trenutno nalaze u kolektivnim smještajima. Projekat smo prošle godine oživjeli, ove su završene procedure za javnu nabavku, A s početkom građevinske sezone u martu su krenuli radovi", navodi Gutić, istaknuvši da je vrijednost izgradnje dvije zgrade tri miliona i stotinu hiljada maraka.

Prošle godine, također kroz CEB II projekat u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH te Ministarstva za raseljena lica FBiH, izvršena je rekonstrukcija i adaptacija 60 Holandskih kuća. U to je uloženo 500 hiljada KM, po kreditni sredstvima Razvojne banke i Vijeća Evrope.

"Mi smo prije nekoliko dana, tokom posjete ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića dogovorili i ulazak u CEB III projekat, koji podrazumijeva izgradnju još dvije zgrade sa po 15 stanova. To bi ukupno činilo 60 novih stambenih jedinica i time mislim da ćemo stvoriti dovoljno kapaciteta za zatvaranje postojeća dva kolektivna naselja", dodaje Gutić.

S druge strane, u skladu sa svojim mogućnostima Općina Banovići se u svim minulim godinama zalagala i za socijalnu integraciju raseljenih osoba u društvo, kao i njihovo ekonomsko osnaživanje.

"Mi već imamo porodice koje imaju formirane vlasite biznise. Značajan broj osoba iz ove kategorije je već našao i stalno zaposlenje kroz Rudnik mrkog uglja Banovići, ali i kroz druga javna preduzeća i ustanove", zaključuje Gutić.

U ovom trenutku u kolektivnim centrima se nalazi okvirno 60 porodica, uz njih blizu 30 koje su u takozvanim Holandskim kućama.

Sa završetkom navedenih projekata stvorit će se uslovi i za potpuno zatvaranje jednog poglavlja u životu onih koji su mnogo patili u svom životu.