Zoran Blagojević: Tuzla je izgubila multietničnost, spas javnih preduzeća je u kreiranju gradskog holdinga
Zoran Blagojević kandidat je SDA, DF-a i Nezavisne liste Sloboda za gradonačelnika Tuzle, a njegovi stavovi nalaze se u fokusu javnosti, posebno u kontekstu onih tema o kojima se toliko u gradu ne govori.
U razgovoru za Klix.ba kaže da mu je kandidatura za čelnika Tuzle predložena od predsjedništva Gradskog odbora SDA, koja ga je primarno zatekla. U konačnici ju je prihvatio iz nekoliko razloga, a to je ljubav prema Tuzli te njegov objektivniji stav o rodnom gradu od kojeg je zbog poslovnih obaveza većim dijelom odvojen.
"Unazad 12 godina većinom sam u Sarajevu i dijelom na Bliskom istoku, ali dolazim svakog drugog ili trećeg vikenda te imam realniju sliku o stanju grada, od onoga ko je kontinuirano tu. Vidim da grad tone, ne kao prije 20 godina od crpljenja slanice, već u svakom aspektu. Nemamo više sporta, jedini smo grad na Balkanu koji ima više od 100 hiljada stanovnika, a nema gradski prijevoz. Uz to smo i jedini grad koji ima dvije rječice, koje to više nisu, već su zagađeni kanalizacioni odvodi", ističe Blagojević.
Ukoliko bi sutra Termoelektrana prestala s radom, Blagojević ističe da Tuzla nema alternativu za daljinsko grijanje, a uz to saobraćajne komunikacije sjevernom i južnom saobraćajnicom su začepljene.
"Mi nemamo ni nastavka južne magistrale, a sada bih mogao i dalje brojati šta nam to svega nedostaje", nadovezuje se Blagojević.
Gubljenje multietičnosti
Između ostalog Blagojević je stava i da je Tuzla izgubila multietničnost, a svoju tvrdnju potkrepljuje i posljednjim popisom stanovništva.
"Ne treba uopće izmišljati toplu vodu, dovoljeno je da uzmemo posljednji popis stanovništva te vidimo koliko je u ovome gradu ostalo da živi nebošnjaka. To su procenti s jednom cifrom i oni se odnose na Srbe, Hrvate i ostale", naglašava naš sagovornik.
Govoreći o građanskom duhu Tuzle, on navodi da se u tom kontekstu potpuno promijenila percepcija.
"Pojedini ljudi u gradu smatraju da su vlasnici građanske ideje te da imaju certifikate koje daju onima, a koji su prema njihovom mišljenju građanski opredijeljeni. Potpuno se obrnula slika šta je građansko, a šta ne. U ovome gradu od početka agresije do danas je promijenjeno stanovništvo i to je evidentno. Otprilike, u Tuzli živi 35 posto ljudi koji su živjeli i prije rata, dok je ostatak došao naknadno iz raznih dijelova BiH i to je u redu. Mislim da imaju pravo na isti status kao i mi kojima su pradjed, djed i otac rođeni ovdje. Najgore je što o tome ko je rođeni Tuzlak, a ko ne govore ljudi koji su došli u ovaj grad osamdesetih godina prošloga vijeka", ističe Blagojević.
Privatizacija javnih preduzeća
Jedna od tema o kojima se toliko otvoreno ne priča u gradu je i privatizacija javnih preduzeća. Blagojević kaže da je za privatizaciju, ali ne svega i po svaku cijenu, već se zalaže za kreiranje gradskog holdinga koji bi pod svoje okrilje uzeo sva javna preduzeća.
"Javna preduzeća koja trenutno postoje u Tuzli su potpuno otuđena od grada, jer ljudi koji ih vode se ponašaju kao da su to društva jednog lica. Svako od tih preduzeća ima svoje upravne odbore, što je preglomazan trošak. Ja bih to skratio, kreiranjem holdinga u kojem bismo imali jedan menadžment i upravni odbor. Također, ne bismo imali javna preduzeća kao plijen koji pripada ovoj ili onoj stranci. Holding bi bio zasnovan na biznis, a ne političkim kategorijama", smatra Blagojević.
U kontekstu privatizacije posebnu ideju ima za kompleks panonskih jezera. Kako pojašnjava, ona bi kao takva ostala u vlasništvu grada, dok bi ugostiteljski objekti koji djeluju u okviru kompleksa bili privatni.
"Ne morate biti ekonomski ili biznis ekspert. Dovoljno je da dođete dva puta na panonska jezera i da pokušate otići popiti kafu ili sok u restoranima. Vidjet ćete kako je usluga loša. Imate prelijepo jezero i slapove, ali vam se onda 'smuči' jer čekate piće pola sata. Siguran sam da toga ne bi bilo, ukoliko bi privatnicima dali obavljanje te ugostiteljske usluge", dodaje Blagojević.
Na kraju kaže da su stranke koje su podržale njegovu kandidaturu saglasne u tome da povede grad u smjeru koji je predstavio, naglasivši da je svoju izbornu kampanju već završio. Pozvao je na fer i poštene izbore, u nadi da će se promijeniti stanje iz ranijih izbornih ciklusa u kojima je Tuzla bila mapirana kao sredina sa najvećim brojem nevažećih listića.
Šta znači turski zahtjev za pristup BRICS-u: Da li Turska ima jedno lice za Istok, a drugo za Zapad?
