Za evropsku ili ikakvu budućnost građani BiH se moraju probuditi iz dubokog zimskog sna
Iz Delegacije Evropske unije u BiH napominju i podsjećaju da će naša zemlja ostvariti napredak prema Evropskoj uniji tako što će završiti faze procesa pristupanja, koje su iste za sve zemlje koje teže članstvu u EU.
"Zaista postoji i posebna politička uslovnost u svakom od slučajeva po odluci Vijeća Evropske unije - naprimjer BiH mora pokazati vjerodostojne napore kako bi se sprovela odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci' da bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu. Također, BiH mora pokazati da je sposobna prenijeti i sprovesti zakonodavstvo Evropske unije i da je njena ekonomija dovoljno jaka da izdrži ekonomske pritiske jedinstvenog tržišta. To će zahtijevati širok spektar reformi – u ovom trenutku neke od najhitnijih su uspostavljanje EU mehanizma za koordinaciju i uspostavljanje Državnog plana integracija. Na općem nivou moramo vidjeti ekonomsku politiku koja promoviše rast i povoljno poslovno okruženje, što je ključno za otvaranje novih radnih mjesta", kazao je za Klix.ba glasnogovornik Delegacije EU u BiH Andy McGuffie.
Dovoljno osnova za dogovor
Kada je riječ o implementaciji presude u slučaju "Sejdić-Finci", on je kazao: "Mi smo ovdje sa našim resursima kako bismo pomogli političke lidere Bosne i Hercegovine, ukoliko postoji istinska želja, kao i vjerodostojna i solidna osnova da se riješi pitanje 'Sejdić-Finci'. Dogovor o ovom rješenju trebaju donijeti lideri ove zemlje. Sve političke stranke i lideri su podržali proces pristupanja Evropskoj uniji, svi su rekli da se namjeravaju boriti protiv korupcije, ojačati vladavinu prava i privredu postaviti na svoje noge. Sve to pruža dovoljno osnove za dogovor. Evropska unija ostaje spremna da pomogne na svaki mogući način, ali osnovne odluke kako bi se krenulo naprijed moraju doći iz Bosne i Hercegovine", naveo je on.
Dodaje i kako su komesar za proširenje EU Stefan Fuele i visoka predstavnica/potpredsjednica EU Catherine Ashton bili jasni u vezi sa njihovim razočarenjima u bh. političare. "Evropski parlament je također iznio svoju kritiku, ali pravo pitanje je da li građani Bosne i Hercegovine gube strpljenje. Svi dosta dobro znamo koji su glavni problemi u BiH. Ono što se mora uraditi je da se poboljša ekonomska situacija i da se ostvari vidljivi napredak na putu ka Evropskoj uniji. Koordinacija i politički dijalog između političkih lidera i vlasti se moraju poboljšati. Što se tiče mogućih rješenja, zajednički napori su od osnovne važnosti. Ni Delegacija EU u BiH niti 27 zemalja članica ne mogu i neće zamijeniti ulogu bh. građana i njihovih lidera", istakao je McGuffie.
Na upit mogu li i hoće li evropski zvaničnici izvršiti pritisak na bh. političke predstavnike, kako bi BiH u što skorijem roku ispunila ključne zahtjeve koji stoje na njenom putu ka EU, on je kazao: "Mi radimo na partnerskoj osnovi. Put naprijed leži u političkoj volji bh. lidera i u tome da li će građani tražiti od njih da prihvate odgovornost za ono što rade".
Za zastoj BiH na putu ka EU i NATO-u član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović odgovornima smatra vlast, ali i međunarodnu zajednicu.
"Treba imati u vidu da među vladajućom šestorkom ne snose svi jednaku odgovornost za ovaj zastoj, jer imamo političke snage koje koriste odredbe Dejtona da blokiraju procese u BiH. Njihova je namjera osnažiti entitete ili raditi na daljnjim etničkim podjelama u zemlji, a istovremeno blokirati njen put ka eurointegracijama. Stoga je potrebno hitno implementirati presudu u slučaju 'Sejdić-Finci' i tako nastaviti evropski put BiH, ali i uknjižiti perspektivnu nepokretnu vojnu imovinu na institucije BiH, što je uslov koji je pred nas stavio NATO", kazao je Džaferović za Klix.ba.
Kriva je i međunarodna zajednica
On, međutim, ističe kako su za zastoj BiH, ne samo u smislu eurointegracija, već općenito, krivi predstavnici međunarodne zajednice, bez čijeg angažmana BiH ne može funkcionirati. "Međunarodna zajednica je prestala vršiti svoju ulogu koja joj je dodijeljena u Dejtonu da bi ova država mogla funkcionirati na ovaj način. Dok su oni bili angažirani, u BiH su donesene brojne reforme, te smatram da je njihovo distanciranje od te svoje uloge ključan razlog za sadašnji zastoj u napretku naše zemlje", dodao je Džaferović.
Prema njegovom mišljenju, priču o promjenama ustava treba vratiti u Parlament BiH, gdje su već predložene tri grupe amandmana na Ustav BiH. "Tu raspravu treba otvoriti u Parlamentu i prodiskutovati o svim pitanjima kako bismo došli do rješenja", zaključio je Džaferović.
Ugledni novinar i ekspert za evropska pitanja Zekerijah Smajić ističe da više od šest godina izbjegava govoriti o 'zastoju' na putu i evropskih i atlantskih integracija. Objektivnije je, kaže, govoriti o nazatku u odnosu na druge zemlje regije. "Srbija, kao što je poznato, krajem juna očekuje datum za početak pristupnih pregovora, Crna Gora ima otvorene pregovore, Albanija je stabilna u prilagođavanju standardima EU, čak se i Kosovo zahuktava", kaže Smajić.
Napominje kako je do najozbiljnijeg zastoja u BiH došlo brzo nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je BiH dobila uz velike povlastice, tačnije sasvim nezasluženo, kako bi se i na taj način podigao adrenalin proevropskim snagama. "I takva zamisao je, međutim, brzo devalvirana domaćim opstrukcijama koje su dovele do toga da je BiH jedina u povijesti EU koja ima Sporazum o stabililizaciji i kojeg su ratificirale sve članice EU, ali koji već petu godinu ne može stupiti na snagu dok BiH ne primijeni odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci'. Trenutni 'zastoj' na putu EU integracija je, dakle, nastavak katastrofalnog kontinuiteta domaćih političkih stranaka i institucija vlasti da opstruiraju svaki pa i euroatlantski progres BiH. Oni to čine iz koristoljublja, jer što je u BiH više reda, rada, pravne države i drugih tekovina demokratskih država, proporcionalno je manje mogućnosti za vladavinu etnonacionalnih oligarhija i porodično-jaranskih klanova", zaključuje naš sagovornik.
"Samoobmanjivanje, sanjarenje, zadovoljavanje minimalnim koracima i prisila na pomake ka Briselu nije put koji BiH može donijeti statut zemlje kandidatkinje. Politička elita u BiH se mora probuditi. Da li je za to, što bi rekao evropski parlamentarac Jelko Kacin, potreban šok, grom ili zemljotres - ne znam, ali bez izlaska svih građana iz dubokog zimskog sna, BiH i njeni građani ne mogu imati nikakvu pa ni evropsku budućnost", dodao je Smajić.
Vijeće ministara i stranački lideri svjesno opstruiraju
Naglašava kako on već duže vrijeme govori o tome da je EU veoma nezadovoljna stanjem u BiH i da se pred vlastitim poreskim obveznicima osjeća odgovornom što toliko ulaže bez vidljivih rezultata. Uvjeren je da je takvoj praksi došao kraj i da će EU zvaničnici morati još oštrije nastupati prema BiH. "Neki od mehanizama pritiska su već na snazi, neki se ovih dana provode, neki će uslijediti uskoro ako domaći lideri i predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda ne prestanu jalove samoobmane i stvaranje privida pred javnošću da se kao nešto ozbiljno radi. Prvi put iznosim javnu tvrdnju da Vijeće ministara u sadašnjem sazivu i politički lideri svih vodećih političkih stranaka s nacionalnim platformama, vrše svjesnu, plansku i dobro organiziranu opstrukciju svega što bi BiH moglo učiniti cjelovitom, efikasnom i samoodrživom građanskom državom. Iskreno se nadam da su i evropski zvaničnici to također konačno uočili i da će shodno tome započeti politiku tvrđeg kursa prema onima koji su identificirani kao kočničari", naveo je Smajić.
Smatra da su BiH i njeni građani već duže vrijeme pod tihim sankcijama Evropske unije samo što to niko od zvaničnika u našoj zemlji ne vidi ili vidi, ali svjesno prešućuje. "Najozbiljnija sankcija je to što je već šestu godinu zamrznuta provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Riječ je o ključnom, do sada najvažnijem međunarodnopravnom aktu kojim se definiraju svi odnosi, prava i obaveze između EU i BiH, te se tim Sporazumom označava ključna faza međusobnih odnosa prije potpisivanja Ugovora o pristupanju i samog pristupanja Uniji. Druga sanckija je to što je BiH, također zbog vlastitog nerada i neodgovornosti, i dalje jedina država regije, čiju aplikaciju za članstvo EU nije spremna prihvatiti do ispunjavanja postavljenih uslova. Treća, vrlo ozbiljna sankcija je prošlosedmična suspenzija više od 5 miliona eura nepovratnih sredstava pomoći EU za ruralni razvoj, te mogući gubitak još više, desetaka miliona eura iz fondova IPA2 programa za razdoblje 2014-2020. godine", ističe Smajić.
Dodaje kako će sve ove sankcije imati dugoročne posljedice za BiH i njene građane, ali za sada ne i za glavne kočničare. "U slučaju BiH Evropska unija nema ambiciju uspostavljanja instrumenata za nametanje političke volje građana, ali će novim mjerama nastojati izazvati otrežnjenje koje bi moglo i trebalo kao ishod imati promjene demokratskim putem. Zato je EU kroz usta svog specijalnog predstavnika i šefa Delegacije u BiH ovih dana jasno pozdravila mirne proteste u Sarajevu, a ambasadori Vijeća za provedbu mira (PIC-a) su u ponedjeljak sa vanrednog sastanka poručili da mirne demontracije ne štete, već doprinose pozitivnom imidžu Bosne i Hercegovine. Ako i ovakve poruke bh. liderima nisu jasne, onda oni nemaju pojma ni koliko mjeseci ima u godini", zaključio je naš sagovornik.
Novi izgovori za nerad
Jedan od apelanata u predmetu Sejdić-Finci i član Romskog informativnog centra "Kali Sara" Dervo Sejdić u razgovoru za Klix.ba izrazio je bojazan da je nakon masovnih protesta u Sarajevu pitanje eurointegracija, odnosno implementacije presude "Sejdić-Finci" gurnuto ustranu. "Nekima je ova politička situacija dobro došla za nove izgovore za nerad. Stoga, ne očekujem da će ovo pitanje uskoro biti i riješeno", kazao je Sejdić.
On je istakao kako je sasvim jasno da je implementacija ove presude daleko od nečega komplikovanog, te da je riječ o pravnom pitanju koje može biti riješeno za sat vremena. "Sve civilizirane i normalne zemlje u svome ustavu imaju takve odredbe koje svim građanima garantuju jednaka prava. Ako ništa, neka te odredbe prepišu iz hrvatskog, srbijanskog, ili, najbolje, crnogorskog ustava i tako izjednače prava svih ljudi u BiH. Očito je da se ovdje radi o nedostatku političke volje, odnosno o političkim opstrukcijama bilo kakvog napretka BiH na putu ka Evropskoj uniji", naveo je Sejdić.
