Za evropsku ili ikakvu budućnost građani BiH se moraju probuditi iz dubokog zimskog sna

Za zastoj BiH na putu ka EU i NATO-u član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović odgovornima smatra vlast, ali i međunarodnu zajednicu.

"Treba imati u vidu da među vladajućom šestorkom ne snose svi jednaku odgovornost za ovaj zastoj, jer imamo političke snage koje koriste odredbe Dejtona da blokiraju procese u BiH. Njihova je namjera osnažiti entitete ili raditi na daljnjim etničkim podjelama u zemlji, a istovremeno blokirati njen put ka eurointegracijama. Stoga je potrebno hitno implementirati presudu u slučaju 'Sejdić-Finci' i tako nastaviti evropski put BiH, ali i uknjižiti perspektivnu nepokretnu vojnu imovinu na institucije BiH, što je uslov koji je pred nas stavio NATO", kazao je Džaferović za Klix.ba.

Kriva je i međunarodna zajednica

On, međutim, ističe kako su za zastoj BiH, ne samo u smislu eurointegracija, već općenito, krivi predstavnici međunarodne zajednice, bez čijeg angažmana BiH ne može funkcionirati. "Međunarodna zajednica je prestala vršiti svoju ulogu koja joj je dodijeljena u Dejtonu da bi ova država mogla funkcionirati na ovaj način. Dok su oni bili angažirani, u BiH su donesene brojne reforme, te smatram da je njihovo distanciranje od te svoje uloge ključan razlog za sadašnji zastoj u napretku naše zemlje", dodao je Džaferović.

Prema njegovom mišljenju, priču o promjenama ustava treba vratiti u Parlament BiH, gdje su već predložene tri grupe amandmana na Ustav BiH. "Tu raspravu treba otvoriti u Parlamentu i prodiskutovati o svim pitanjima kako bismo došli do rješenja", zaključio je Džaferović.

Ugledni novinar i ekspert za evropska pitanja Zekerijah Smajić ističe da više od šest godina izbjegava govoriti o 'zastoju' na putu i evropskih i atlantskih integracija. Objektivnije je, kaže, govoriti o nazatku u odnosu na druge zemlje regije. "Srbija, kao što je poznato, krajem juna očekuje datum za početak pristupnih pregovora, Crna Gora ima otvorene pregovore, Albanija je stabilna u prilagođavanju standardima EU, čak se i Kosovo zahuktava", kaže Smajić.

Napominje kako je do najozbiljnijeg zastoja u BiH došlo brzo nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je BiH dobila uz velike povlastice, tačnije sasvim nezasluženo, kako bi se i na taj način podigao adrenalin proevropskim snagama. "I takva zamisao je, međutim, brzo devalvirana domaćim opstrukcijama koje su dovele do toga da je BiH jedina u povijesti EU koja ima Sporazum o stabililizaciji i kojeg su ratificirale sve članice EU, ali koji već petu godinu ne može stupiti na snagu dok BiH ne primijeni odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci'. Trenutni 'zastoj' na putu EU integracija je, dakle, nastavak katastrofalnog kontinuiteta domaćih političkih stranaka i institucija vlasti da opstruiraju svaki pa i euroatlantski progres BiH. Oni to čine iz koristoljublja, jer što je u BiH više reda, rada, pravne države i drugih tekovina demokratskih država, proporcionalno je manje mogućnosti za vladavinu etnonacionalnih oligarhija i porodično-jaranskih klanova", zaključuje naš sagovornik.

"Samoobmanjivanje, sanjarenje, zadovoljavanje minimalnim koracima i prisila na pomake ka Briselu nije put koji BiH može donijeti statut zemlje kandidatkinje. Politička elita u BiH se mora probuditi. Da li je za to, što bi rekao evropski parlamentarac Jelko Kacin, potreban šok, grom ili zemljotres - ne znam, ali bez izlaska svih građana iz dubokog zimskog sna, BiH i njeni građani ne mogu imati nikakvu pa ni evropsku budućnost", dodao je Smajić.

Vijeće ministara i stranački lideri svjesno opstruiraju

Naglašava kako on već duže vrijeme govori o tome da je EU veoma nezadovoljna stanjem u BiH i da se pred vlastitim poreskim obveznicima osjeća odgovornom što toliko ulaže bez vidljivih rezultata. Uvjeren je da je takvoj praksi došao kraj i da će EU zvaničnici morati još oštrije nastupati prema BiH. "Neki od mehanizama pritiska su već na snazi, neki se ovih dana provode, neki će uslijediti uskoro ako domaći lideri i predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda ne prestanu jalove samoobmane i stvaranje privida pred javnošću da se kao nešto ozbiljno radi. Prvi put iznosim javnu tvrdnju da Vijeće ministara u sadašnjem sazivu i politički lideri svih vodećih političkih stranaka s nacionalnim platformama, vrše svjesnu, plansku i dobro organiziranu opstrukciju svega što bi BiH moglo učiniti cjelovitom, efikasnom i samoodrživom građanskom državom. Iskreno se nadam da su i evropski zvaničnici to također konačno uočili i da će shodno tome započeti politiku tvrđeg kursa prema onima koji su identificirani kao kočničari", naveo je Smajić.

Smatra da su BiH i njeni građani već duže vrijeme pod tihim sankcijama Evropske unije samo što to niko od zvaničnika u našoj zemlji ne vidi ili vidi, ali svjesno prešućuje. "Najozbiljnija sankcija je to što je već šestu godinu zamrznuta provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Riječ je o ključnom, do sada najvažnijem međunarodnopravnom aktu kojim se definiraju svi odnosi, prava i obaveze između EU i BiH, te se tim Sporazumom označava ključna faza međusobnih odnosa prije potpisivanja Ugovora o pristupanju i samog pristupanja Uniji. Druga sanckija je to što je BiH, također zbog vlastitog nerada i neodgovornosti, i dalje jedina država regije, čiju aplikaciju za članstvo EU nije spremna prihvatiti do ispunjavanja postavljenih uslova. Treća, vrlo ozbiljna sankcija je prošlosedmična suspenzija više od 5 miliona eura nepovratnih sredstava pomoći EU za ruralni razvoj, te mogući gubitak još više, desetaka miliona eura iz fondova IPA2 programa za razdoblje 2014-2020. godine", ističe Smajić.

Dodaje kako će sve ove sankcije imati dugoročne posljedice za BiH i njene građane, ali za sada ne i za glavne kočničare. "U slučaju BiH Evropska unija nema ambiciju uspostavljanja instrumenata za nametanje političke volje građana, ali će novim mjerama nastojati izazvati otrežnjenje koje bi moglo i trebalo kao ishod imati promjene demokratskim putem. Zato je EU kroz usta svog specijalnog predstavnika i šefa Delegacije u BiH ovih dana jasno pozdravila mirne proteste u Sarajevu, a ambasadori Vijeća za provedbu mira (PIC-a) su u ponedjeljak sa vanrednog sastanka poručili da mirne demontracije ne štete, već doprinose pozitivnom imidžu Bosne i Hercegovine. Ako i ovakve poruke bh. liderima nisu jasne, onda oni nemaju pojma ni koliko mjeseci ima u godini", zaključio je naš sagovornik.

Novi izgovori za nerad

Jedan od apelanata u predmetu Sejdić-Finci i član Romskog informativnog centra "Kali Sara" Dervo Sejdić u razgovoru za Klix.ba izrazio je bojazan da je nakon masovnih protesta u Sarajevu pitanje eurointegracija, odnosno implementacije presude "Sejdić-Finci" gurnuto ustranu. "Nekima je ova politička situacija dobro došla za nove izgovore za nerad. Stoga, ne očekujem da će ovo pitanje uskoro biti i riješeno", kazao je Sejdić.

On je istakao kako je sasvim jasno da je implementacija ove presude daleko od nečega komplikovanog, te da je riječ o pravnom pitanju koje može biti riješeno za sat vremena. "Sve civilizirane i normalne zemlje u svome ustavu imaju takve odredbe koje svim građanima garantuju jednaka prava. Ako ništa, neka te odredbe prepišu iz hrvatskog, srbijanskog, ili, najbolje, crnogorskog ustava i tako izjednače prava svih ljudi u BiH. Očito je da se ovdje radi o nedostatku političke volje, odnosno o političkim opstrukcijama bilo kakvog napretka BiH na putu ka Evropskoj uniji", naveo je Sejdić.