Sagovornici portala Klix.ba saglasni su u ocjeni da bi se ovaj problem mogao riješiti reformama u obrazovanju, kao i prenosom nadležnosti sa nižeg nivoa na viši.
U FBiH upisna politika je izuzetno fragmentirana
Kada je u pitanju Federacija BiH (FBiH), upisna politika izuzetno je fragmentirana i nalazi se u isključivoj nadležnosti kantona.
U postojećoj strukturi obrazovanja, svako od kantonalnih ministarstava obrazovanja vrši slobodnu procjenu broja studenata (na temelju prijedloga visokoškolskih ustanova) koji će se upisati na prvu godinu studija.
Planiranje razvoja visokog obrazovanja i upisne politike u kantonima ne donosi se na temelju analize upisa studenata u drugim kantonima ili u drugom entitetu.
Upisnom politikom nije previše široko razmotrena stopa nezaposlenosti između svršenih studenata različitih disciplina, iako bi kantoni i visokoškolske ustanove trebali vršiti opsežne analize potreba tržišta rada i potreba za VSS kadrovima, a ministarstva davati smjernice visokoškolskim ustanovama o sadržaju planova upisa ili načinu na koji bi trebali vršiti planiranje, uz uvažavanje autonomije visokoškolskih ustanova.
Rascjepkan obrazovni sistem
Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić kao osnovni razlog za neusklađenost upisne politike sa potrebama tržišta rada naveo je rascjepkanost obrazovnog sistema.
"U FBiH imamo deset kantona koji su, praktično, poput deset malih država, u potpunosti nadležni za oblast obrazovanja. Svaki od njih u potpunosti određuje upisne kvote, bez ikakve harmonizacije sa ostatkom FBiH", rekao je Mašić.
Ističe da bi pozitivan pomak u ovom smislu predstavljao prenos upisnih politika i visokog obrazovanja na viši nivo, odnosno u ovom konkretnom slučaju na nivo FBiH.
"Prosto je nemoguće tržište rada i oblast obrazovanja ograničiti na nivo kantona i odvojeno ih posmatrati unutar i FBiH i države BiH, jer mi smo relativno mala zemlja sa relativno malim brojem stanovnika. Ovu oblast idealno bi bilo pozicionirati na nivo države BiH, jer se radi o izuzetno malom obrazovnom tržištu", smatra ministar Mašić.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke svake godine pravi informaciju i analizu iz ove oblasti i dostavlja ih nadležnim vlastima u obrazovanju - kantonalnim ministarstvima i visokoškolskim ustanovama.
"Međutim, očigledno to ne pije i evidentno neće piti vode sve dok ne budemo imali harmoniziran i ujednačen obrazovni sistem koji se može postići ili transferom nadležnosti na viši nivo ili da kantoni u potpunosti sarađuju i razmjenjuju informacije, te zajednički dogovaraju i planiraju aktivnosti. S obzirom na to da se ova druga varijanta u praksi pokazala kao nemoguća - jer to evidentno ne funkcioniše, bojim se da ćemo morati ići za ovim prvim mjerama, za koje će nažalost trebati duže vremena", rekao je Mašić.
U RS-u deficitarna zanimanja su matematika i fizika
"U kreiranju upisne politike za narednu akademsku godinu posebno smo vodili računa o potrebi aktivnijeg pristupa visokoškolskih ustanova potrebama privrede i tržišta rada prilikom kreiranja novih studijskih programa, te važnosti analize broja upisanih studenata sa njihovim ishodima učenja, a na osnovu iskazanih potreba tržišta rada", rekla nam je pomoćnica ministra za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS Radmila Pejić.
Kako je navela, prilikom kreiranja upisne politike Ministarstvo uzima u obzir podatke iz Strategije razvoja obrazovanja 2010-2014., Zavoda za zapošljavanje, podatke o broju studenata na pojedinim studijskim programima, broju učenika koji završavaju četvorogodišnju srednju školu, podatke Privredne komore o iskazanim potrebama poslodavaca za zapošljavanjem kadrova visoke stručne spreme, podatke o starosnoj strukturi profesora u školama, podatke o neverifikovanom nastavnom kadru, te o cijeni koštanja pojedinog studijskog programa.
"Ove godine smo imali restriktivan upis na pet studijskih programa na javnim visokoškolskim ustanovama, i to na Ekonomiji, Pravu, Razrednoj nastavi, Fizičkom vaspitanju i Šumarstvu. Za tih pet studijskih programa generalno su smanjene kvote za dvadeset posto, jer na tržištu rada je povećano prisustvo tih zanimanja", kazala je Pejić.
Vodeći računa o potrebama tržišta rada i broju studenata koji trenutno studira u RS-u, Ministarstvo prosvjete i kulture je studijske programe iz oblasti matematike i fizike definisalo kao deficitarne.
"Kako bismo stimulisali upis na studijske programe deficitarnih zanimanja, studentima ovih studijskih programa je omogućeno besplatno školovanje, te stipendija i pomoć u iznosu od 100 KM mjesečno", dodala je Pejić.
EU je svjesna važnosti upisne politike
Portparol Delegacije Evropske unije (EU) i specijalnog predstavnika EU u BiH Andy McGuffie kazao nam je da je EU veoma svjesna važnosti koordinacije upisne politike na fakultetima sa potrebama tržišta rada u BiH.
"Zato smo odlučili da finansiramo dvogodišnji projekat pod nazivom 'Strateški razvoj visokog obrazovanja i standarda kvalifikacija'. Projekat vrijedan milion eura počeo je 2013. godine, a provodi ga Vijeće Evrope u BiH", rekao je McGuffie.
Ovaj projekat osmišljen je da pomogne u unapređenju reforme sistema visokog obrazovanja u BiH kako bi podržao razvoj privrede i društva u skladu sa ciljevima Evropskog prostora visokog obrazovanja (EHEA).
"Konkretno, ovaj projekat pomaže vlastima i univerzitetima u BiH da definiraju zajedničke prioritete u visokom obrazovanju te da se dogovore o odgovarajućim strategijama i njihovom provođenju. Osim toga, trebao bi i da pomogne poboljšavanje mobilnosti i zapošljivosti radne snage u BiH, i u drugim zemljama, putem daljnjeg razvoja sistema kvalifikacija, usklađenog sa evropskim zahtjevima, a u skladu sa potrebama tržišta rada i društva", dodao je McGuffie.
Među studentima ima dosta oportunizma
Ekonomski stručnjak i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet smatra da bi se problem upisne politike mogao riješiti reformama u obrazovanju.
Domazet cijeni da bi se upisna politika mogla promijeniti tek u nekom srednjoročnom periodu, jer stihijski pristup, koji je danas prisutan i neminovan, samo još više usložnjava taj problem.
"Mi imamo veliki broj nezaposlenih, prije svega neproizvodnih i neproduktivnih zanimanja, dok je deficit, prije svega, u profilima informatičke i tehničke struke. Očigledno je da bi resurse u visokom obrazovanju trebalo što više usmjeriti upravo prema tim strukama", kazao je Domazet.
Naveo je da je BiH potreban razvoj saradnje između privrednih kompanija i univerziteta, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama svijeta.
"I pored činjenice da je ogroman broj univerzitetski obrazovanih ljudi na birou, iz privrede se žale da ne mogu naći odgovarajuće profile koji su im potrebni. Očigledno je da bi saradnja između privrede i univerziteta morala biti u tom pogledu mnogo tješnja. Potrebno je zaista imati jednu viziju koja bi se morala razviti na nivou države i uvažiti globalne trendove u vezi s potrebnim profilima", poručio je Domazet.
Domazet je mišljenja kako postoje veoma različiti motivi mladih ljudi za upis na fakultet.
"Danas imate dosta oportunizma i ispunjavanja roditeljskih želja prilikom upisa na fakultet. Postoje studenti koji striktno idu ka tržištu rada, ka svojim talentima, međutim postoje i oni koji su oportunisti", ocijenio je Domazet.
Opasno je da "logika tržišta" određuje studijske programe
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić smatra da, ukoliko bi tržište bilo mjera studija i upisivanja studenata na određene studijske programe, onda vjerovatno danas "ne bismo imali pola fakulteta na univerzitetima u Sarajevu, Tuzli, Banjaluci...".
"To bi bio sasvim barbarski pristup visokoškolskom obrazovanju, koji bi kod nas doveo do uništenja univerziteta. Zamislimo da naše društvo na ovoj razini razvijenosti prihvati 'logiku tržišta', onda bi nestala filozofija, matematika, logika, estetika, neki strani i stari jezici, epistemologija, određene akademije, sociologija, studij ruske književnosti ili ruskog jezika ili neke druge discipline i studijske grupe. Iz našeg društva nestala bi mnoga vrijedna znanja koja ne možete 'tržišno procijenjivati', a imaju nemjerljivu vrijednost za jedno društvo", naglasio je Lavić.
Kako je naveo, opasno je da "logika tržišta" određuje studijske programe na visokoškolskim ustanovama sa stanovišta humanističkog ideala obrazovanja čovjeka jednog društva i njegovih epistemičkih sadržaja kao osnovnih izvorišta kulture.
"Evidentno je da današnja razvijena društva ne znaju kako dalje razvijati humanistički ideal obrazovanja koji se našao pod udarom pozitivističke 'logike tržišta' i tržišnog neoliberalnog fundamentalizma, koji bez milosti isključuje iz 'postojanja' sve ono što nema tržišnu 'prođu'. To je danas jedan od ključnih problema evropske kulture i mi u BiH trebali bismo ozbiljno pristupiti pronalaženju mjere i nivoa u visokoškolskom sistemu obrazovanja", smatra Lavić.
Dodaje da ne bi trebalo slijepo istrajavati na prevaziđenim obrascima, niti bi trebalo naivno slijediti tržišne trendove.
"Nužno je neprestano obnavljati sadržaje nastavnih programa, inovirati nastavne jedinice i približavati nova i aktuelna znanja studentima. Mi moramo sačuvati za naše društvo fundamentalna znanja i znanstvene discipline, a uz to ponuditi i one sadržaje koji su aktuelni u ovome vremenu i imaju 'prođu' na tržištu rada i usluga. Suviše smo malo i nerazvijeno društvo da bi se sasvim prepustili diktaturi tržišta", dodao je Lavić.
Dobro je kad mladi ljudi poslije srednje škole odluče da studiraju
"Studij na visokoškolskim ustanovama nije obavezan, ali je dobro kada mladi ljudi odluče poslije srednje škole da studiraju. To bi trebao biti važan doprinos za društvo. U cjelini gledajući na univerzitete u našoj državi ne dolazi dovoljan broj srednjoškolaca da bi se iz kvantiteta i konkurencije pojavila dovoljno kvalitetna i obrazovana društvena snaga", rekao je Lavić.
Napominje kako mlade ljude pri upisu na studije često vode emocije, navike, loše procjene, nerealnost roditelja itd.
"Studentima samo treba otvoriti svjetove znanja i približiti im smisao obrazovanosti kao životni ideal. Iz toga će kasnije proizaći sve bitno za jednog čovjeka. Kvalitetno obrazovani mladi ljudi uvijek će naći zaposlenje. S Bolonjskim sistemom školovanja (od 2005.) nastao je, nažalost, problem 'štancanja' diploma i zvanja koja naše malo tržište nikako ne može apsorbirati. Strah me je da mi obrazujemo djecu za nečije strano tržište, naročito ljekare, inžinjere, ekonomiste, građevinare i dr.", dodao je Lavić.
Kvalitet nastave ne razvija potrebne vještine kod mladih
Ekonomski analitičar Erol Mujanović smatra da kvalitet nastave na visokoškolskim ustanovama u BiH ne razvija potrebne vještine kod mladih.
"Nakon završenih studija, čak i u rijetkim slučajevima ustanova u kojima je upisna politika usklađena sa potrebama tržišta rada, poslodavcima je potreban značajan period da novozaposlenu mladu osobu dovedu na prihvatljiv nivo produktivnosti i radnih navika", kazao je Mujanović.
Međutim, dodao je, ima i određen broj mladih za koje se poslodavci bore i natječu, jer su uspjeli sami steći brojna radna iskustva i razviti potrebne vještine.
Naveo je da bi za mlade u BiH bilo veoma korisno otvaranje CISO centara i Job clubova, u kojima se mladi mogu tokom cijele godine informisati o karijeri, trendovima na tržištu rada i sl.
"To je jedinstven servis na našim prostorima i šteta ga je ne iskoristiti", rekao je Mujanović.
On ističe da se mladi nakon završetka srednje škole nedovoljno informišu o tome sticanjem kojeg bi zanimanja mogli odmah dobiti zaposlenje.
"Zbog opšte situacije u zemlji i zbog dobi u kojoj se nalaze, veoma je malo tinejdžera koji razmišljaju o tome šta bi željeli biti sa 30 godina. Utoliko više jer se u BiH razvila percepcija da se ne može ništa očekivati od institucija, pa tako većina mladih nema naviku da koristi raspoložive resurse obrazovnog sistema ili službi za zapošljavanje", kazao je Mujanović.
Dodao je da postoji određena doza "fatalizma" kod velikog broja mladih koji smatraju, koje god zvanje da steknu, da će biti na birou i da je bez veza ili kupovine radnog mjesta nemoguće dobiti zaposlenje, što ima tendenciju da ih dodatno obeshrabri u cijelom tom procesu.
