Nazire li se iza crnog tržišta duhana svijetla budućnost? Borbu moraju pojačati i vlasti

Jedna od sprovedenih akcija naziva "Nikotin" dogodila se upravo ove sedmice gdje su policijski službenici Policijske uprave Gradiška pretresili 11 lokacija na području ovog grada, te pronašli i privremeno oduzeli veću količinu rezanog duhana, ali i raznih vrsta cigareta bez akciznih markica ili sa akciznim markicama drugih zemalja.

"Na osnovu presjeka statističkih podataka od 2021. godine do danas, realizovali smo 17 operativnih akcija. Ukupno 61 lice lišili smo slobode, a otkrivena je i oduzeta velika količina duhana - konkretno radi se o nekih 17 tona duhana u listu, negdje oko 300.000 kutija cigareta bez akciznih markica, 11 velikih mašina za punjenje i rezanje duhana, 36 njih manjih te ukupno 16 vaga", odgovorili su na naš upit iz SIPA-e.

Sve ove akcije, ali i podaci, jasno pokazuju da se šverc duhana i duhanskih proizvoda nekima još uvijek isplati i da posao nije završen. Iako državne institucije, kako zasebno, tako i zajednički, bilježe značajne rezultate u ovoj oblasti, to međutim nije dovoljno.

"Kada je u pitanju rad na sprečavanju i suzbijanju nedozvoljenog prometa akciznih prozivoda, agencija u okviru svojih nadležnosti proaktivno djeluje. U borbi protiv nedozvoljene trgovine duhanom, u saradnji sa drugim policijskim tijelima u zemlji, UIO i drugim nadležnim organima, poduzimamo mjere i radnje na dokumentovanju i dokazivanju ovih krivičnih dijela", govore dalje.

Kako dolazi do kršenja zakona tj. kako se odvija ilegalan promet rezanog duhana

Prema saznanjima SIPA-e, cigarete bez akciznih markica se na područuju BiH uglavnom krijumčare iz Crne Gore i Srbije, a zatim se sa strane preprodaju kupcima krijumčara, koji ih potom prodaju krajnjim korisnicima.

"U gotovo svim slučajevima individualni proizvođač duhana, organizatorima proizvodnje pravnim licima (što su obično otkupne stanice), predaju unaprijed dogovorene količine duhana, a ostatak koji im ostane prodaju drugim licima, koja duhan režu i prodaju bez plaćanja akcize na duhan i njegovog obilježavanja markicom", objašnjavaju iz agencije pa nastavljaju:

"Prema podacima prikupljenim kroz rad na predmetima, utvrđeno je da velike količine fabrički obrađenog duhana (stripsa), proizvođači prodaju fizičkim licima, ali da se prodaja knjiži na ime pravnih lica, obzirom da fizička lica ne mogu vršiti promet fabrički obrađenog duhana. Nakon što se duhan proda na ime pravnog lica, fizičko lice prenosi duhan na njemu poznate lokacije, vrši njegovo rezanje i zatim ga prodaje. Duhan tako završava u prodaji na pijaci, bez plaćanja akcize", kažu nam iz SIPA-e.

Šverc dovodi do ogromnih budžetskih gubitaka, čijim bi se protraćenim novcem mogle nadomjestiti ozbiljne stvari u našoj zemlji. Finansijski gubici ne bi bili toliko izraženi da akcizna politika bude optimalnija i da se svede na nivo koji bi crno tržište učinilo manje atraktivnim.

Osim samog ukazivanja na problem, crno tržište treba biti na listi prioriteta

Potrošači u BiH izdvajaju najveći postotak prihoda za cigarete, u odnosu na potrošače zemalja u regiji uključujući i Hrvatsku i Sloveniju koje su članice EU.

Osim na ilegalnim prodajnim mjestima širom zemlje - po pijacama, ulicama i slično, šverceri duhanske proizvode danas prodaju i po internetu. Tzv. crni e-commerce u našoj zemlji se pokazao kao unosan biznis u vrijeme pandemije koronavirusa, a kasnije je samo nastavio cvjetati.

Stoga, osim kroz edukaciju i podizanje svijesti javnosti o štetnosti ilegalnih proizvoda, važnu ulogu igra i veća politička volja kako bi se otišlo korak dalje i uz zakonska rješenja i stavljanje ove teme na listu prioriteta, dala jaka podrška državnim agencijama u borbi protiv šverca.

"SIPA ima izuzetno dobru saradnju sa svim policijskim tijelima u BiH, Upravom za indirektno oporezivanje, koja je od velikog značaja u suzbijanju ovakvih krivičnih dijela, kao i drugim nadležnim organima, jer samo na taj način moguće je odgovoriti izazovima - i kod borbe s pojedinacima, i kod borbe s organizovanim grupama. Akcizna politika u nadležnosti je Parlamentarne skupštine BiH i nama su tu ruke vezane. Kao policijsko tijelo, mi na to ne možemo puno utjecati. Možemo jedino raditi i donekle buditi svijest Parlamentarne skupštine i naših političara, da akciznu politiku pokušaju na neki način promijeniti, kako bi svima nama bilo bolje", zaključuju iz SIPA-e.

Znatan doprinos u ovoj borbi, koja može uspijeti jedino ako svi zajednički upregnu snage, imaju i sami građani, kojima je više nego ikada ranije na raspolaganju da (potpuno anonimno) presijeku ovu nezakonitu radnju.

Pomoću kampanje "Stop švercu", stanovnici BiH koji imaju bilo kakvu informaciju o utaji indirektnih poreza i nezakonitom prometu roba, a posebno duhanskih prerađevina, to mogu dojaviti putem otvorene linije koja je dostupna 24 sata na broj 080 02 06 07.

Ova kampanja rezultirala je velikim brojem poziva i dostavljenih informacija, od kojih su mnoge bile korisne i na osnovu kojih su izvršene aktivnosti na terenu te pronađena i oduzeta akcizna roba koja se prodavala nezakonito.

Isključivo jasna strategija i akcioni plan, ključni su da bi se osigurala održiva borba protiv ilegalne trgovine cigaretama u Bosni i Hercegovini, a izazov je to koji zahtijeva dugoročnu predanost i saradnju više aktera - na prvom mjestu vlasti, a pored državnih institucija, velikim dijelom i samih građana.