Andrija Mandić želi obnoviti "Njegoševu kapelu" u Crnoj Gori, stigao i odgovor gradonačelnika Cetinja
Govoreći nakon dodjele Trinestojulskih nagrada, nazvanih po Danu državnosti Crne Gore, Mandić je dio izlaganja posvetio pitanju ponovne izgradnje kapele na planini Lovćen.
"Obnavljanje Njegoševe kapele na Lovćenu je ideja koju je pokrenula Mitropolija crnogorsko-primorska i mitropolit Amfilohije. Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija", riječi su Mandića.
Međutim, ubrzo nakon što je Mandić podijelio ovu ideju, stigao je odgovor od gradonačelnika Prijestolnice Cetinje Nikole Đuraškovića, člana Socijaldemokratske partije (SDP).
"Lovćen je najveći crnogorski simbol, crnogorski Olimp i vertikala vječne, slobodarske, antifašističke Crne Gore. Mandiću, na Lovćenu ćeš graditi taman ka' što ste održali riječ 'dogodine u Prizrenu'. Ne igraj se vatrom, jer ti taj naum nikad neće proći. Previše ste se osokolili, valjda mislite da možete, jer smo 'mirni', ali za sve postoji crvena linija. Kada se do nje dođe, 'drugačije se razgovara'. Okupirali ste nam crkve, pokušavate uspostaviti premoć druge države u opštinama u kojima ste vlast, sad biste i na Lovćen?! Grdno si se prevario, Mandiću", poruka je gradonačelnika Cetinja.
Lovćen je najveći crnogorski simbol, crnogorski Olimp i vertikala vječne, slobodarske, antifašističke Crne Gore.
— Nikola Đurašković (@n_djuraskovic) July 12, 2024
Mandiću, na Lovćenu ćeš graditi taman ka' što ste održali riječ "dogodine u Prizrenu".
Ne igraj se vatrom, jer ti taj naum nikad neće proći.
Odlukom Lige komunista Crne Gore, 1974. godine je crkva "zamijenjena" za mauzolej. Ideja da se ponovo obnovi Njegoševa kapela dugo je postojala među određenim ideološkim grupama, većinom bliskim režimima u Beogradu, a dolaskom na vlast trenutne političke strukture, kojima pripada i Mandić, ponovo je "gurnuta" u javnost.