Mladi iz Srbije poručuju: Ovdje je genocid u Srebrenici još uvijek tabu tema
Ovogodišnjoj komemoraciji u Srebrenici prethodio je drugačiji društveno-politički kontekst u Srbiji, prije svega u pogledu neodlaska predsjednika Vlade u tehničkom mandatu Aleksandra Vučića u Potočare, ali i rasprave koja se odvijala na relaciji ministara u Vladi Srbije i gradonačelnika Srebrenice.
"Kao rezultat smo imali manipulisanje sudski utvrđenim činjenicama, izbjegavanje prihvatanja institucionalne odgovornosti, otvoreno negiranje genocida i neprestano ponižavanje žrtava koje je dolazilo od srpskih zvaničnika. Nažalost, to je potpuno van fokusa ostavilo odavanje počasti žrtvama te je komemoracija Inicijative bila jedini način da se iz Srbije pošalje drugačija slika u region i da se dešavanja iz jula 1995. godine nazovu pravim imenom", kažu za Klix.ba iz Inicijative mladih za ljudska prava.
Stotinjak građanki i građana je 11. jula ispred Narodne skupštine Republike Srbije polaganjem brojeva na asfalt do 8.372 i paljenjem svijeća odalo počast žrtvama srebreničkog genocida, a paralelno su aktivisti i aktivistkinje Inicijative mladih za ljudska prava raširili transparente na kojima je pisalo "Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici!", "Brojevi su važni, ako su važni ljudi" i "Premladi da se sjećamo, odlučni da nikad ne zaboravimo".
Na marginama skupa se okupilo nekoliko pripadnika desničarske organizacije "Srpski sabor Zavetnici" sa slikama srpskih žrtava i natpisom "Ovo su žrtve genocida", slikom Slobodana Miloševića i raširenom zastavom Rusije, kao i predsjednik Udruženja porodica kidnapovanih i ubijenih na KiM Simo Spasić, koji su povremeno dobacivali građanima i građankama koji su došli odati počast srebreničkim žrtvama, ali to nije omelo sam skup.
"Nažalost, niko od predstavnika političkih organizacija ni poslanika kojima smo uputili pozive, sem nekoliko predstavnika opozicionih partija, nije došao na skup. Također, istakao bih da je Inicijativa mladih za ljudska prava mjesec dana prije komemoracije poslala pismo svim narodnim poslanicama i poslanicima tražeći da Narodna skupština Republike Srbije usvoji Deklaraciju o osudi genocida u Srebrenici i zabrani negiranja genocida, organizuje komemorativnu sjednicu i, najzad, da nam se poslanici 11. jula uvečer pridruže ispred Skupštine. Našu inicijativu je prihvatilo 11 od 250 poslanika, što je zapravo najbolja paradigma trenutnog odnosa srpske javnosti prema onome što se desilo jula 1995. u Istočnoj Bosni", dodaju za Klix.ba iz Inicijative.
Komemoraciji su, pored predstavnika organizacija civilnog društva koji već dvadeset godina podižu svest o onome što se desilo, prisustvovali i istaknuti pojedinci koji se svojim društvenim angažmanom zalažu da se utvrdi istina o svim zločinima, poput dramske spisateljice Biljane Srbljanović i bivše direktorice Kulturnog centra Beograda Mie David.
Inicijativa mladih za ljudska prava nastoji doprinijeti procesu pomirenja u regionu kroz kontinuirane napore da suočavanje s ratnom prošlošću postane dio javnog diskursa u Srbiji.
"Još 2005. godine, na desetu godišnjicu genocida u Srebrenici, Inicijativa je postavila bilboarde širom Beograda s fotografijama Tarika Samaraha iz Potočara i riječima 'Da vidiš, da znaš, da pamtiš', što je izazvalo medijsku satanizaciju, a bilboardi su ispisani grafitima 'Biće reprize' i 'Nož, žica, Srebrenica'. I tada je genocid u Srebrenici u srpskoj politici bio tabu tema, do te mjere da ljudi nisu bili ni svjesni kada se dogodio i kakvu težinu ima za naše društvo.
"Deset godina kasnije, na dvadesetu godišnjicu srebreničkog genocida, Inicijativa je akcijom 'Sedam hiljada' željela opet skrenuti pažnju javnosti na to zašto je više nego ikada važno da se ova komemoracija održi u Srbiji, budući da ne pričamo ni o žrtvama ni odgovornosti za taj genocid koji počiva i u Beogradu. Važno je da znamo šta se desilo jula 1995. u Podrinju, zašto se to dogodilo, ko je odgovoran i da apsorbujući te činjenice na zdravim osnovama postavimo temelje za budućnost, izgrađene na povjerenju", dodaju iz Inicijative mladih.
Mladi su jedina generacija koja nije i ni na koji način ne može biti odgovorna za ono što nam se desilo 90-ih godina na prostoru bivše Jugoslavije. Ipak, istraživanja javnog mnijenja govore da generacije rođene tokom i nakon rata gaje veći stepen netolerancije prema različitim vrstama "drugosti" od svojih roditelja.
"Uzrok tome leži u činjenici da se mladi ne poznaju, ne putuju po regionu, a pritom su izloženi nacionalističkim narativima u svojim zemljama, što doprinosi stvaranju velike etničke distance među mladima. Ohrabrujuća vijest je osnivanje Regionalne kancelarije za saradnju mladih koja počinje raditi početkom 2017. godine i čiji će mandat upravo biti da podržava programe razmjene mladih koji imaju za cilj pomirenje. Nadam se da će to biti platforma koja će mladim ljudima omogućiti da se razmjenjuju, uče jedni o drugima, suoče se s onim što nam se desilo u prošlosti i na taj način razbiju predrasude i stereotipe koji među njima postoje te ih ovim putem podstičemo da učestvuju u budućim programima razmijene ove kancelarije", kažu iz Inicijative za ljudska prava.
Kolaps na tuzlanskim cestama: Automobili sletjeli u kanal, na magistralama popriječeni kamioni
