"Osim moguće mobilizacije Fonda solidarnosti, planirate li slanje hitne opreme i sredstava za obranu od požara kako bi, osim sanacije, pomogla u borbi protiv ove elementarne nepogode?", naveo je Picula u upitu Komisiji.
Kao potpredsjednik za otoke Međuskupine za otoke, mora, rijeke i priobalne skupine, odlučio je reagirati prioritetnim pitanjem Komisiji.
Naveo je kako je situacija na terenu dramatična, vatrogasci ne mogu garantirati za kuće a oba požara unatoč nadljudskim naporima i korištenju svih kapaciteta i dalje nisu pod kontrolom. Osim što je provedena evakuacija ugroženih mjesta, na Korčuli je izgorjelo više od 850 ha površine, dok na Pelješcu gori šuma u dužini od dva kilometra. Toplotni val ekstremno visokih temperatura i suše nikako ne pridonose poboljšanju situacije, a opskrba električnom energijom i telefonske linije su prekinute.
Picula koji je već u komunikaciji s kolegama, podsjeća da se Fond solidarnosti EU može mobilizirati u slučaju izvanredne regionalne katastrofe kojom je pogođena većina stanovništva neke regije, a koja ima ozbiljne i trajne posljedice na njezinu gospodarsku stabilnost i uvjete života.
"Prema novoj uredbi o Fondu solidarnosti Europske unije uveden je poseban prag od jesan posto regionalnog BDP-a za najudaljenije regije, što otoci svakako jesu. Također, jedan od glavnih ciljeva Fonda je hitno vraćanje u uporabnu funkciju infrastrukture i postrojenja iz područja energetike, pitke vode, telekomunikacija, transporta i zdravstva", navodi Picula u svom apelu.
Hrvatska je dosad u tri navrata aplicirala Fondu za dodjelu sredstava i to dva puta 2010. i posljednji put 2012. kada su katastrofalne poplave pogodile zemlju. U prva dva navrata nije zadovoljavala uvjete za samostalno apliciranje pa je aplicirano s Mađarskom i Slovenijom. 2012. godine kad su poplave uzrokovale štete na području devet županija, odlukom Europske komisije dodijeljen nam je iznos od 286.587,00 eura.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
