Premijeri iz regije na Bledskom strateškom forumu: Evropi treba više solidarnosti
Bledski strateški forum, najvažniji vanjskopolitički događaj u Sloveniji, u ponedjeljak je na panelu na temu "Evropa nakon Brexita i Covida-19" ugostio premijere Slovenije, Hrvatske, Italije, Poljske, Češke i Bugarske, predsjednika Srbije i direktoricu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Hrvatski premijer Andrej Plenković se na početku rasprave osvrnuo na hrvatsko predsjedavanje Evropskom unijom u prvoj polovini 2020. naglasivši kako je postignut maksimum u uslovima pandemije, krize koja je "počela kao zdravstvena, ali prerasla u krizu svih aspekata društva”.
Italijanski premijer Giuseppe Conte, koji se skupu obratio videovezom iz Rima, istaknuo je kako je pandemija pokazala vrijednost solidarnosti te kako je Evropska unija dokazala da može reagovati "kao zajednica interesa inspirisanih zajedničkim vrijednostima".
Poručio je kako je ova kriza "velika šansa za snažniju i kohezivniju uniju".
Dozu optimizma pokazala je i direktorica MMF-a Kristalina Georgieva koja se videovezom javila iz Sofije.
"Imamo razloga ostati optimistični. Ova kriza kao nijedna dosad je stvorila i odgovor na nju kao nijedan do sad. Sve što je učinjeno je fenomenalno. Kolektivno smo stvorili tlo ispod nogu svjetske ekonomije kroz stvaranje likvidnosti", kazala je Bugarka.
Istaknula je kako drugi krug finansijske pomoći svjetskoj ekonomiji mora biti vezan s investiranjem u digitalno, u obrazovanje, kapacitet nošenja s klimatskim promjenama "koje će nas pogoditi snažnije od koronavirusa", te u pravednost društva.
Naglasila je kako je bilo prirodno što se svaka država u početku pandemije zatvorila u sebe, no da je EU svojim paketom finansijske pomoći Next Generation dokazao da je to prošlo, a da su promatrači izvan Evrope "bili sretni zbog tog dogovora jer je pokazao solidarnost".
Zaključila je kako je potrebno "priznati" nedostatke koje globalizacija nosi poput nejednakog razvoja ili neodrživih dobavljačkih lanaca.
Plenković je rekao kako je u narednim mjesecima potrebno postići ravnotežu između nacionalnih mjera, koje su ponovno pokazale važnost uloge države, s evropskim i svjetskim odgovorom, pa dodao da u evropskoj politici postoji konsenzus da se protiv koronavirusa treba boriti zajedno.
Demokratski standardi
Rasprava o Evropi budućnosti je pod moderiranjem britanskog novinara Nika Gowinga otišla u smjeru pitanja demokratskog deficita u zemljama Višegradske skupine.
Mađarski premijer Viktor Orban odbacio je te optužbe i kazao kako je demokratija u njegovoj državi na istoj razini kao ona u Njemačkoj i Italiji, no kako se temelji na hrišćanskom, a ne na liberalnom modelu. Poručio je kako Evropa danas više nije važan geopolitički faktor te da je na krivoj strani "tehnološkog napretka", kao razlog naveo je činjenicu da Evropa nema zajedničku vojsku koja je pokretač tehnoloških inovacija.
Mateusz Morawiecki, premijer Poljske koji je također u sporu s Bruxellesom oko trodiobe vlasti, rekao je kako je srednja Evropa "problem" zato što ekonomski raste, kao i da u EU-u i dalje postoji nejednakost u njezinim slobodama jer kompanije na istoku Unije nemaju iste prilike kao one na zapadu.
"Moramo zadržati solidarnost i jedinstvo u središnjoj Evropi, ali i biti dio Evropske unije. Srednjoevropska dimenzija je različita, no ne i suprotna EU-u".
Uniju konkurencija može samo ojačati, dodao je poljski čelnik na dan kad se u Gdanjsku prije 40 godina osnovao sindikat Solidarnost, ključan za rušenje komunističke vlasti u toj državi.
Voditelj Gowing, koji je bio prisutan tokom tih događaja u Poljskoj, hrvatskog je premijera upitao je li Hrvatska trebala čvršće nastupiti oko navodnih kršenja demokratskih vrijednosti u EU-u, na što je Plenković kazao kako se time već bave procesi Evropskog parlamenta i Evropske komisije, a da je hrvatsko predsjedništvo poduzelo sve što je moglo.
Slovenski premijer Janez Janša, domaćin skupa, optužio je evropsku politiku za licemjerje jer 2014. nije osudila "krađu izbora" u Sloveniji, kad je on bio "politički zatvorenik", a da danas optužuje države u kojima političkih zatvorenika nema.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je govoreći o dvostrukim standardima zapada Evrope naveo primjer pokušaja proboja u parlamente Srbije i Njemačke.
Kad se to pokušalo u Beogradu, uhapšeno je 27 ljudi i to je bio dokaz diktature, a kad je to sada pokušano u Berlinu, uhapšeno je više od 300 ljudi i to je dokaz demokratije, kaže Vučić.
Istaknuo je da Srbija želi u Evropsku uniju, no da je Bruxelles mora više poštivati, te da je EU u Srbiji viđena kao institucija koja stvara pritisak za nezavisnost Kosova, zbog čega je 40 posto stanovništva protiv evrointegracije.
Đokovićev kip u Srbiji privukao veliku pažnju: Liči li finalni rad na Novaka?
