Amerika u tajnim pregovorima s Iranom pokušala zaustaviti napade Huta u Crvenom moru
Indirektni pregovori, tokom kojih je Washington također izrazio zabrinutost zbog širenja iranskog nuklearnog programa, održani su u Omanu u januaru i bili su prvi između neprijatelja u 10 mjeseci, rekli su dužnosnici.
Američko izaslanstvo predvodili su savjetnik Bijele kuće za Bliski istok Brett McGurk i izaslanik za Iran Abram Paley. Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Ali Bagheri Kani, koji je ujedno i glavni teheranski nuklearni pregovarač, predstavljao je Islamsku Republiku Iran.
Omanski dužnosnici kretali su se između iranskih i američkih predstavnika tako da nisu direktno razgovarali, rekli su dužnosnici.
U razgovorima se naglašava kako Bidenova administracija koristi diplomatske kanale sa svojim neprijateljem, uz vojna sredstva odvraćanja, u pokušaju deeskalacije vala regionalnih neprijateljstava u koje su uključene militantne skupine koje podržava Iran, a koje je pokrenuo rat Izraela i Hamasa.
Druga runda pregovora koja je uključivala McGurka bila je zakazana za februar, ali je odgođena jer je on postao povezan s naporima SAD-a da posreduju u postizanju sporazuma između Izraela i Hamasa o zaustavljanju rata u Gazi i osiguranju oslobađanja izraelskih talaca koji su držani u pojasu, dodali su američki dužnosnici.
Američki dužnosnici opetovano su optuživali Teheran da Hute opskrbljuje bespilotnim letjelicama, projektilima i obavještajnim podacima za izvođenje njihovih napada na brodove.
Iran priznaje svoju političku podršku Hutima, koji kontroliraju sjeverni Jemen i opravdavaju svoje napade kao podršku Palestincima. Međutim, Teheran inzistira na tome da Huti djeluju nezavisno
"Iran je više puta rekao da ima samo oblik duhovnog utjecaja na pobunjenike. Oni ne mogu diktirati Hutima, ali mogu pregovarati i razgovarati", rekao je iranski dužnosnik.
Bilo je, međutim, znakova da Teheran pokušava ublažiti napetosti s Washingtonom otkako su u napadu dronom na američku vojnu bazu na jordansko-sirijskoj granici ubijena tri američka vojnika.
Nakon što je američki predsjednik Joe Biden obećao da će pozvati na odgovornost one koji stoje iza napada, Iran je povukao više komandanta svoje elitne Revolucionarne garde iz Sirije. Nekoliko dana kasnije, 2. februara, američke snage izvele su val napada na snage povezane s Iranom u Siriji i Iraku.
Nije bilo napada na američke baze u Iraku i Siriji od 4. februara, a američki dužnosnici kažu da postoje naznake da je Teheran radio na obuzdavanju iračkih milicija.
Dok je krajnji cilj Irana istjerati američke snage iz Iraka i Sirije, Teheran je jasno dao do znanja da želi izbjeći izravan sukob sa SAD-om ili Izraelom te izbjeći potpuni regionalni rat.
Huti su, međutim, nastavili s napadima na brodove, unatoč višestrukim napadima SAD-a i Velike Britanije na njihove vojne objekte. Grupa je pokrenula 99 napada u Crvenom moru i okolnim vodama - utječući na 15 komercijalnih brodova, uključujući četiri američka plovila - od oktobra.
Američki dužnosnici priznaju da sama vojna akcija neće biti dovoljna da odvrati Hute i vjeruju da će Teheran u konačnici morati izvršiti pritisak na grupu da obuzda svoje aktivnosti.
Iako su Huti manje ideološki bliski Teheranu od drugih militantnih skupina, odnos se produbio jer je pokret postao sve važniji član "osovine otpora" koju podupire Iran.
Zapadne sile također su zabrinute zbog iranskog nuklearnog programa jer Teheran nastavlja obogaćivati uran na razinama bliskim oružanim.
To je bio fokus Bidenove administracije prije 7. oktobra dok je nastojala obuzdati krizu izazvanu jednostranim povlačenjem bivšeg predsjednika Donalda Trumpa iz nuklearnog sporazuma iz 2015. koji je Iran potpisao sa svjetskim silama.
U septembru su Teheran i Washington pristali na razmjenu zatvorenika, a SAD su odmrznule šest milijardi dolara iranskog naftnog novca koji je bio zaglavljen u Južnoj Koreji. Sredstva su prebacivana na račun u Kataru, gdje bi se pratilo njihovo korištenje.
Uz taj dogovor, Bidenova administracija nastojala je s Teheranom dogovoriti nepisane mjere deeskalacije, uključujući ograničenje obogaćivanja urana.
Ali izbijanje rata između Izraela i Hamasa raspršilo je nade u napredak, a Iran nije mogao pristupiti šest milijardi dolara transferiranih Kataru. SAD nije zamrznuo sredstva, ali je proces utvrđivanja kojim stranim kompanijama odobreno da trguju humanitarnom robom s republikom koristeći novac zastao, frustrirajući Teheran, koji se suočava sa sve većim ekonomskim pritiscima.
Nakon što je FT objavio vijest o razgovorima, iranska državna novinska agencija IRNA citirala je "informirani izvor" koji je rekao da su razgovori bili ograničeni na ukidanje američkih sankcija Teheranu.
"Uklanjanje represivnih sankcija uvijek je bilo na prioritetnom planu iranske strane. Islamska Republika Iran je nastavila na ovom polju", citirala je agencija.
