Bjelorusija doživljava novi val rusifikacije dok se njen maternji jezik potpuno gubi i mijenja ruskim

Kada je ove godine počela škola za Mikalaya u Bjelorusiji, 15-godišnjak je otkrio da ga njegovi nastavnici više ne zovu tim imenom. Umjesto toga, nazivali su ga Nikolajem, što je njegov ruski ekvivalent.

Štaviše, nastava u njegovoj školi - jednoj od najboljih u zemlji - sada se izvodi na ruskom, a ne na bjeloruskom, kojim govori većinu svog života.

Bjelorusi poput Mikalaya doživljavaju novi val rusifikacije dok Moskva širi svoju ekonomsku, političku i kulturnu dominaciju kako bi preuzela identitet svog susjeda.

Ovo nije prvi put. Tokom carskog i sovjetskog doba, Rusija je nametnula svoj jezik, simbole i kulturne institucije Bjelorusiji. Međutim, nakon što se SSSR raspao 1991. godine, Bjelorusija je počela da vraća svoj identitet. Bjeloruski je nakratko postao službeni jezik, a bijelo-crveno-bijela nacionalna zastava zamijenila je crveni srp i čekić iz sovjetskog doba.

Situacija se promijenila 1994. godine kada je Aleksandar Lukašenko, bivši sovjetski funkcioner, došao na vlast. Ruski je učinio službenim jezikom uz bjeloruski i uklonio nacionalističke simbole.

Sada, s Lukašenkom na vlasti više od tri decenije, on je dozvolio Rusiji da dominira raznim aspektima života u Bjelorusiji, naciji od 9,5 miliona. Bjeloruski se rijetko čuje na ulicama Minska i drugih velikih gradova. Službeno poslovanje se vodi na ruskom jeziku, koji također dominira medijima. Lukašenko govori samo ruski, a vladini zvaničnici često izbjegavaju da koriste bjeloruski.