EU zvaničnik optužio Rusiju da je kriva za napad Azerbejdžana jer želi srušiti armenskog premijera
Luc Devigne, šef ruskog odjela u vanjskoj službi EU, podijelio je svoje stavove na prijevremenom sastanku sa poslanicima evropskog parlamenta prije dva dana u Briselu.
Uoči napada u zoni sukoba nalazilo se 2.000 ruskih mirovnih trupa.
"Da li je bilo koja od tih mirovnih snaga učinila nešto? Ništa. Nisu čak ni stavili svoja oklopna vozila na put... pasivno da blokiraju vojnu operaciju. Tamo su samo ruske trupe. Ko je kriv? Rusija" rekao je Devigne.
On je govorio dan nakon što je Azerbejdžan prošao kroz ruske linije kako bi prisilio na predaju etničke armenske eksklave Nagorno-Karabah.
Zvaničnik EU rekao je da je "cinični" razlog za zeleno svjetlo Rusije bio je taj što bi ponižavajući poraz od Azerbejdžana za armenskog premijera Nikola Pašinjana mogao dovesti do toga da on izgubi vlast da bi ga zamijenila proruska ličnost.
Rat bi također mogao gurnuti do 200.000 izbjeglica iz Nagorno-Karabaha u Armeniju, zemlju sa samo 2,8 miliona stanovnika, stavljajući ogroman teret na Pašinjanovu vladu.
Devigne je istakao komentar bivšeg ruskog lidera Dmitrija Medvedeva, koji je rekao da je azerbejdžanski napad pokazao šta se dogodi ako "koketirate sa NATO-om", misleći na nedavnu malu armensko-američku vojnu vežbu.
"Iz nekog iskustva znam kako Rusi to mrze, pa mislim da je to faktor. Putin nikada nije prihvatio da je Pašinjan došao na vlast na način na koji je to učinio, u onome što biste mogli nazvati obojenom revolucijom", rekao je Devigne, misleći na armensku revoluciju 2018. i na druge nenasilne promjene režima u bivšem sovjetskom regionu.
Nekoliko poslanika Evropskog parlamenta pozvalo je na sankcije Azerbejdžanu i optužilo ga da traži "etničko čišćenje" Armena iz Nagorno-Karabaha.
"Trebalo bi da se riješimo ove (EU) potrebe da dobijemo gas od tamo (Azerbejdžana)to bi oslabilo njihov stav," rekao je njemački poslanik desnog centra Mihael Mahler.
I nijedan poslanik EU nije imao dobru riječ o Bakuu, iako se Azerbejdžan u posljednje vrijeme strudio da stekne prijatelje u EU.parlamentu.
EU je prošle godine kupila 11,3 milijarde kubnih metara (bcm) gasa od Azerbejdžana - što je skok u odnosu na 8 milijardi kubnih metara prošle godine, ali i dalje samo 3 procenta njenog ukupnog godišnjeg uvoza.
Ambasadori EU također su u srijedu u Briselu održali razgovore iza zatvorenih vrata na kojima se vjerovatno razgovaralo o potencijalnim sankcijama, rekao je Devigne.
Ali, nije bilo konsenzusa za sankcije u ranijim razgovorima u avgustu, dodao je Devigne, kada je Azerbejdžan već blokirao Nagorno-Karabah pripremajući se za napad.
Sa svoje strane, Devigneov šef, visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell, također se sastao s armenskim ministrom vanjskih poslova na marginama Generalne skupštine UN-a u New Yorku u srijedu kako bi izrazio solidarnost.
